Izložba prigodom 50. godišnjice osnutka Muzeja grada Zagreba, pod pokroviteljstvom Većeslava Holjevca, predsjednika Narodnog odbora grada Zagreba
Koncepcija izložbe: dr. Franjo Buntak
Oblikovanje izložbe: Mijo Bišćan
Neke starije slike, nacrti, panorame Zagreba prošlih stoljeća, pojavljuju se gotovo redovito u svim edicijama i radovima o Zagrebu, vrlo su popularne i općenito poznate. Druge se publiciraju rijetko ili nikada i malo ima ljudi, a i to su obično samo stručnjaci, koji su ih vidjeli i znadu da postoje. Široj su javnosti one uvijek ostajale nepoznate. Isto tako danas još nemamo, bilo u nekoj publikaciji bilo na izložbi, potpuni pregled svih starijih slika Zagreba, nastalih u vremenskom razdoblju od 16. do druge polovine 19. stoljeća. Još nije bile prilike, da se one upoznaju sve zajedno na jednome mjestu i kao cjelina, i pojedinačno i da se stvori jasna predodžba o njihovu kvantitetu i kvaliteti. Iz tih razloga odlučili su muzejsko vijeće i uprava ovoga Muzeja prirediti, i to u povodu pedesetgodišnjice osnivanja Muzeja, izložbu svih poznatih slika i crteža Zagreba vedutnog karaktera od 16. do druge polovine 19. stoljeća, od vremena, kad su nastale najstarije slike našega grada, do pojave i jačeg razmaha fotografskog umijeća, koje je i na tom području postepeno istisnulo originalni slikarski rad. Ova izložba trebala je prema zamisli biti u neku ruku i priprema za jednu buduću publikaciju, gdje bi sve to bile kompletno i pregledno, sistematski i znanstveno obrađeno i prikazano.
Broj poznatih slika Zagreba iz prošlih stoljeća nije naročito velik, osobito ne onih od 16. do 18. stoljeća. Najstarije slike naših gradova nastajale su dobrim dijelom u vezi sa opasnošću i borbama s Turcima. O nekim gradovima postoji upravo iz toga vremena vrlo bogat i lijep slikovni materijal. Zagreb u tim opasnostima i borbama nije odigrao značajniju ulogu, niti je predstavljao ovdje neku važniju stratešku točku, pa zacijelo zbog toga nije bilo pobude ni potrebe da se izrađuju njegove slike i nacrti u većoj mjeri i ljepšem, reprezentativnijem obliku.
Nacrt Zagreba iz početka 16. stoljeća
Iz 16. stoljeća poznata je samo jedna njegova slika, zapravo tri varijante jednog nacrta istog tipa. Iz 17. stoljeća imamo dvije, a iz 18. tri slike, dok je 19. stoljeće znatno bogatije. Ono nam je dalo blizu trideset prikaza Zagreba: ulja, akvarela, litografija, drvoreza, crteža i otisaka.
Slika južne strane Gornjega grada, 1792. god., MGZ 344
Originali slika iz 16., 17 i početka 18. stoljeća ne nalaze se u Zagrebu. Oni se kao sastavni dijelovi nekih rukopisa i zbirki nacrta starih gradova čuvaju u Državnom arhivu u Beču, dok je jedna slika iz kraja 17. stoljeća otisnuta u IV. svesku Valvazorova djela “Die Ehre des Herzogtums Krain”. Zbog toga su se na ovoj izložbi najstarije slike mogle izložiti samo u fotokopijama.
Joseph Strohberger, Markov trg, 1846. god., MGZ 1532 (kopirala Mira Marochino-Mayr, 1952. god.)
Kako bi izložba sadržajno bila što potpunija, nisu izložene samo opće vedute i panorame grada, već i neki stariji prikazi pojedinih dijelova (kao Markov trg iz 1846. od Strohbergera, Jelačićev trg od Hühna i dr.) i neki stariji nacrti (Kneidingerov iz 1766., Haillerov iz dvadesetih godina 19. st., nacrt Markovog trga iz 1845. i nacrt cijelog zagrebačkog teritorija iz 1853/4.). Prvi su zanimljivi u svojim detaljima, a drugi, jer nam prikazuju stanje teritorijalnog razvoja krajem 18. i u prvoj polovini 19. stoljeća. Jedni i drugi upotpunjuju opće vedute grada.
Fanny Daubachy-Doljska, Zagreb sa sjevera, 1859. god., MGZ 2429
Originali slika, nastalih od 16. do 18. stoljeća, su crteži i akvareli, a onih iz 19. stoljeća ulja, akvareli, litografije, drvorezi. Neki od njih reproducirani su i izašli kao prilozi u novinama onog vremena. U pojedinim slučajevima sačuvali su se samo takvi prilozi, otisci, dok su se njihovi originali izgubili. Ovi otisci su za nas unikati i vrijede nam kao dragocjeni originali. A od drugih nekih slika i jednog plana sačuvale su nam se samo stare fotografije. Sva nastojanja, da se pronađu njihovi originali nisu uspjela, pa se smatra da su i ovi izgubljeni.
Dragutin Stark, Pogled na Zagreb sa sjevera, 1859. god., MGZ 687
Autori najstarijih slika Zagreba, to jest onih od 16. do kraja 18. stoljeća, bili su anonimni. Od kraja 18. i tijekom cijelog 19. stoljeća oni sve više izlaze iz anonimnosti, te se za većinu slika iz toga razdoblja znadu njihovi stvaraoci po imenu. Anonimni su ostali uglavnom crteži na cehovskim listovima, a ti su rađeni često shematski i po utvrđenoj šabloni.
Sandegiacomo, Jelačićev trg, 1864. god., MGZ 2430
Umjetnička vrijednost starih slika Zagreba, osobito onih iz ranijih stoljeća, osim nekoliko iznimaka, relativna je. One dobrim dijelom nisu ni imale umjetničkih pretenzija, jer su im namjena i svrha bile sasvim druge. Njihova vrijednost niti nije u umjetničkoj kvaliteti, već ponajprije u njihovu dokumentarnom značenju. Sve one predstavljaju za Zagreb veoma važan kulturno-povijesni i dragocjeni dokumentarni materijal.
dr. Franjo Buntak
(preuzeto iz kataloga izložbe)
Slike s izložbe
foto Vladimir Guteša, MGZ
Katalog izložbe
Buntak, Franjo. Slike Zagreba od 16. do 19. stoljeća.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1957.
Vezani publicirani radovi
Buntak, Franjo. O izložbi “Slike Zagreba od 16. do 19. stoljeća. // Vijesti Društva muzejsko-konzervatorskih radnika NR Hrvatske. 6, 5(1957), str. 126-128.
