Organizator: Muzej grada Zagreba
Autorica: Željka Kolveshi, muzejska savjetnica, Voditeljica Zbirke slikarstva, grafike i primijenjene grafike
Likovni postav izložbe: Nikolina Jelavić Mitrović
Vizualni identitet: kuna zlatica
Trajanje: 25. srpnja – 10. studenoga 2019.
Izložba Zagreb / Grad. Ljudi. Život. predstavlja tek jedan segment života Zagreba i njegovih stanovnika, prema izboru likovnih prikaza grada i portreta znanih i manje poznatih Zagrepčana iz Zbirke slikarstva, grafike i primijenjene grafike Muzeja grada Zagreba koja višestruko svjedoči o kulturno-povijesnoj baštini grada.
O izložbi
Izložba iz fundusa Muzeja grada Zagreba
Zagreb / Grad. Ljudi. Život.
Pored slika i crteža na izložbi se iz istog razloga nalaze i karikature o Zagrebu, čije mjesto u muzeju pobija njihovu kratkotrajnu namjenu, pa čak i efemerilije zagrebačke svakodnevice kao što su likovno oblikovane tiskanice Gradske plinare ili pak nacrti za promociju i oglašavanje poduzetnog vlasnika tvornice, iz domene primijenjene grafike. U traganju za autentičnom slikom grada tu su našli svoje mjesto i radovi pismoslikara – oslikani cimeri, nezaobilazan dio opreme negdašnjih trgovina na zagrebačkim ulicama.
Izbor slika iz fundusa Zbirke obuhvaća, uz neznatna odstupanja, djela nastala u 20. stoljeću. Izložba otkriva djela iz muzejskog depoa koja su do ove prilike ostala nedovoljno poznata (izlažu se najvećim dijelom prvi put), odnosno, već poznata djela interpretira u drugačijem kontekstu od onoga na dosadašnjim izlaganjima. Također, istražuje kako su umjetnici nastojali uhvatiti bit Zagreba u svom radu.
Koncepcija izložbe objedinjuje primarni (izvorni) i sekundarni (muzejski) kulturno-povijesni kontekst svake slike ili predmeta kroz sveprisutan društveni diskurs s obzirom na motiv, autorstvo i okolnosti u kojima su nastali, odnosno značenje tih slika u zagrebačkoj mikrosredini nekad i danas, u vrijeme njihovog nastanka i izvornog korištenja i kasnije, nakon ulaska u zbirku Muzeja.
Predstavljanje pojedinih umjetnina oživljeno je zanimljivostima vezanim uz autorski odabir neke od zagrebačkih veduta i osoban doživljaj umjetnika, kao i onima vezanim uz privatne i profesionalne sudbine portretiranih osoba, veze naručitelja i autora te ponekad, kada se to moglo utvrditi, i okolnosti koje su spojile portretiste i njihove modele, izvorne vlasnike slika i sve one sljedeće, legitimne nasljednike, vlasnike darovanih slika, pa i vlasnike neželjenih slika.
Te male gradske priče postaju neizostavno komplementarne slikama u pokušaju kreiranja kolektivne memorije Zagreba u širokom spektru interesa Muzeja grada Zagreba za ljude koji čine život grada.
Dio fundusa Zbirke koji će se prvi put javno predstaviti obuhvaća izbor djela koja su u najvećem broju sakupljena od 1980-ih godina, ali i ranije akvizicije kojima su kasnijim istraživanjima potvrđene nove atribucije i datacije.
Željka Kolveshi
U zagrebačkoj Gradskoj kavani
Reska Šandor, 1932.
Reska Šandor slikala je publiku u Gradskoj kavani odmah nakon otvorenja kavane 1931. godine – gužva, gotovo osjetan žamor gostiju i konobara na slici prenosi stil života kavane.
Bogovićeva ulica, pogled s Cvjetnog trga prema Gajevoj
Mato Benković, 1943.
Pogled prema Gajevoj ulici 1943., u vrijeme rata, mogao bi biti pogled iz zgrade Promidžbe na Preradovićevom trgu, gdje je vrlo vjerojatno i Benković radio u državnom Izložbeno-grafičkom odsjeku.
GRAD
Zlatan Vrkljan, 1996.
GRAD je slika na granici fine linije figurativnog i apstraktnog, slojevita u svojoj slikarskoj punini, no ujedno nama važna zbog inspiracije i likovnog narativa koji prepoznajemo:
GRAD je Zagreb!
Slika GRAD kolorističkim izričajem reinterpretira topografsko obilježje Zagreba – boja je znak glavnih topografskih odrednica područja koja definiraju grad: zeleno – pojas Zagrebačke gore s Medvedgradom na sjeveru, sivo – urbana zona Zagreba u središtu, plavo – rijeka Sava, stoljećima prirodna granica grada na jugu.
Vladimir Lunaček na početku novinarske karijere
Joso Bužan, 1902.
Portret nastao 1902. povezuje slikara i portretiranog Lunačeka. Te godine Lunaček je započeo surađivati u zagrebačkim novinama, a Bužan se prvi put predstavio u Zagrebu.
Portret Marte Robić iz Ritz bara
nepoznati autor, 25. 3. 1956.
Martu Robić, suprugu popularnog pjevača Ive Robića, portretirao je jedan talentirani crtač koji je svoje piće plaćao zaradom stečenom portretiranjem poznatih gostiju u noćnom lokalu Ritz bar.
Janko Holjac, načelnik grada Zagreba
Vlaho Bukovac, 1910.
Portret Janka Holjca jedini je službeni portret zagrebačkog gradonačelnika koji ima zanimljiv detalj, atribut njegove funkcije: stolac na kojem sjedi na vrhu naslona urešen je izrezbarenim grbom grada Zagreba.
Zrinjevec je jeden park / u njem špancira saki rad
Antun Boris Švaljek, 1993.
Park Zrinjevac oduvijek je bio omiljena promenada za šetače pod krošnjama stoljetnih platana, za slučajne i dogovorene susrete, za ljubitelje glazbe na koncertima u Glazbenom paviljonu.
Torta – Zgrada Doma likovnih umjetnosti na Trgu žrtava fašizma
Ivan Šarić, 1970.
Šarićeve karikature opće su poznate pod imenom Zarisi. Iako je po profesiji bio arheolog i konzervator, karikatura bez riječi, često sarkastičnih poruka bila mu je način izražavanja, osobni pogled na svijet i na Zagreb.
Cimer ŠPECERAJ
Zvonimir Zaić, oko 1938.
Cimer prodavaonice prehrambenih proizvoda je i oblikom i oslikom privlačio pažnju prolaznika šarenim portretom muško-ženskog lika koji prstom upućuje na trgovinu, a uz to je natpis ŠPECERAJ bio izveden u obliku strelice prema trgovini
foto Miljenko Gregl, MGZ
