Najsrdačnije čestitamo dragoj Željki Kolveshi, umirovljenoj muzejskoj savjetnici u Muzeju grada Zagreba, na dodijeljenoj nagradi za životno djelo Hrvatskog muzejskog društva!
Željka Kolveshi rođena je u Zagrebu 1954. godine, gdje je 1980. godine završila i svoje formalno obrazovanje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu - grupu Povijest umjetnosti i Engleski jezik. U Muzeju grada Zagreba zaposlila se 1981. godine kao kustosica u Odjelu za kulturnu povijest. Zvanje više kustosice stekla je 1993., a muzejske savjetnice 1998. godine. Do umirovljenja 2019. godine bila je voditeljica Zbirke slikarstva, grafike i primijenjene grafike te Zbirke devocionalija, dok je, od 2008. godine, bila i predsjednica Stručnoga vijeća Muzeja grada Zagreba te pomoćnica ravnatelja za stručna pitanja.
Muzejsko djelovanje Željke Kolveshi bilo je usmjereno na istraživanje i valorizaciju kulturno-povijesnog nasljeđa Zagreba te njegovo muzeologiziranje u vidu stručno-znanstvenih radova i izložbi. S druge strane, značajan dio svog profesionalnog angažmana posvetila je multidisciplinarnom istraživanju i definiranju uloge gradskih i povijesnih muzeja u suvremenom društvu - baziranom na teorijskoj, ali i praktičnoj muzeološkoj problematici. Sve to rezultiralo je pribavljanjem velikog broja muzejskih predmeta kroz otkupe i donacije; inventiranjem i katalogiziranjem gotovo 4000 predmeta iz fundusa MGZ-a te reinventarizacijom daleko većeg broja istih; vođenjem niza programa konzervatorsko-restauratorskih zahvata; koautorstvom Scenarija stalnog postava Muzeja grada Zagreba te koncepcijom 12 njegovih tematskih cjelina. K tome, bila je autorica 15 samostalnih izložbi te voditeljica jednog izložbenog projekta, a kao stručna suradnica ili muzeološka konzultantica sudjelovala je u realizaciji gotovo 100 izložbi. Surađivla je i s brojnim baštinskim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu te na međunarodnim projektima. O tome svjedoči i činjenica da je napisala 51 muzeološku recenziju: 12 za muzeje, izložbe ili kataloge u Hrvatskoj, 11 za hrvatske muzeje koji su se kandidirali za Nagradu Europskog muzejskog foruma (EMYA) te 28 recenzija za europske muzeje u istoj kategoriji natjecanja.
Nemali broj naših muzealaca su kustosko zvanje stekli tako što im je Željka Kolveshi bila mentor ili ispitivač za stručni rad iz predmeta povijest umjetnosti ili, pak, ispitivač za predmet Muzeografija pri Muzejskom dokumentacijskom centru. Njezinu prosudbu prošli su mnogobrojni muzeološki projekti dok je bila članicom Vijeća za međunarodnu kulturnu suradnju Grada Zagreba pri Gradskom uredu za kulturu ili članicom Hrvatskog muzejskog vijeća pri Ministarstvu kulture RH, ali i niz muzealaca i muzeoloških projekata dok je bila članicom Ocjenjivačkog suda za dodjelu nagrada pri Hrvatskom muzejskom društvu.
Od članstava i djelovanja Željke Kolveshi u nizu domaćih i međunarodnih strukovnih udruga, pored spomenutoga djelovanja u HMD-u, treba istaknuti njezino članstvo u ICOM-u, čija je članica od 1994. pa do danas. Naime, bila je članica Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog komiteta ICOM-a, njegova potpredsjednica pa i predsjednica. Nadalje, bila je članica ICOM-ova Međunarodnog komiteta za muzeje arheologije i povijesti (ICMAH ICOM) te članica njegova Izvršnog odbora, koordinator Radne grupe za gradske muzeje, kao i njegova potpredsjednica. Pri Europskom muzejskom forumu obnašala je dužnost nacionalnog korespondenta za Hrvatsku i bila je članicom/sutkinjom njegova Ocjenjivačkog vijeća za Nagradu Europski muzej godine (EMYA).
U obrazloženju prijedloga za ovu nagradu bilo nam je gotovo nemoguće navesti sve vidove i oblike stručnog djelovanja Željke Kolveshi. Stoga je njemu bila priložena bibliografija s popisom 97 njezinih znanstveno-stručnih radova te popis aktivnosti u kojima je, nadasve predano, sudjelovala posvećujući se svakoj temeljitošću nepristranog istraživača, rekli bismo, kustosa po habitusu. Također je nemoguće nabrojati, ali mnogi mogu posvjedočiti, kako je kroz sve kanale komunikacije Željka Kolveshi svesrdno izlazila ususret kolegama pružajući „zlata vrijedne“ stručne savjete, ali i brojnim neprofesionalnim korisnicima muzeja koji su od nje tražili stručno mišljenje.
Sagledavajući, naposljetku, cjelokupno muzejsko djelovanje Željke Kolveshi - od primarnih kustoskih zadataka, preko teorijskog promišljanja uloge suvremenog - posebice gradskog - muzeja u diseminaciji znanja i kreiranju identiteta zajednice u kojoj muzej djeluje, pa do njezina fokusiranja na konzumenta muzejskih sadržaja – Željka Kolveshi ostavila je neizbrisiv trag u muzejskoj struci.
Obrazloženje Stručnoga vijeća Muzeja grada Zagreba napisano za dodjelu Nagrade HMD-a Pavao Riter Vitezović za životno djelo
