Institut za književnost i teatrologiju JAZU, Muzej grada Zagreba i Povijesni muzej Hrvatske, izložba u Povijesnom muzeju Hrvatske, Zagreb
Koncepcija izložbe: dr. Slavko Batušić
Stotinu godina izgradnje i razvitka opere HNK prikazano je u fotokopijama najvažnijih sačuvanih materijala sviju vrsta. Uz operu prikazan je i balet kao njezin nedjeljivi sastavni dio, a opereta s osobito uspjelim domaćim djelima.
Težište izložbe stavljeno je uopće na domaće stvaranje, na scensko-glazbenu produkciju kompozitora hrvatskih (od Lisinskoga do Šuleka i Kelemena), srpskih (od Konjovića do Radića) i slovenskih (od Parme do Ukmara). Predstavljaju ih njihovi portreti, portreti ponajvažnijih libretista i plakati praizvedaba. Plakati svjedoče i o gostovanjima opere u gradovima slavenskog juga još prije Prvog svjetskog rata, te o gostovanjima u zemlji i u inozemstvu u novije vrijeme.
Portretima su zastupani direktori opere od Ivana Zajca pa do Nikše Bareze, uz njih deseci dirigenata, redatelja i koreografa.
Glavni dio izložbe sačinjavaju likovi scenskih umjetnika, pjevača i plesača, po mogućnosti u njihovim glavnim ulogama; nažalost su takve snimke iz starijih razdoblja prilično rijetke.
Osobito zanimljiv niz eksponata sačinjavaju fotografije scena, koje su svjedočanstva o redateljskim, koreografskim, scenografskim i kostimografskim rješenjima. Najstarija poznata snimka scene potječe iz 1901. godine, a prikazuje operu “Maričon” Srećka Albinija. Nekoliko snimaka potječe iz 1908.–1909., znatan broj iz razdoblja između dva rata, a najviše poslije oslobođenja.
O oblikovanju prostora pozornice i njene opreme govore napose izvorni nacrti naših scenografa i kostimografa, koji su nastajali počevši od 1881. pa do danas. Ti nacrti idu među dragocjeno blago naše kazališne baštine, a ujedno se uklapaju u cjelokupni stvaralački opus pojedinoga našega likovnog umjetnika. Izloženo je oko sedamdeset skica koje je stvorilo četrdesetak naših scenografa i kostimografa.
Uz navedene eksponate nalaze se i brojni posebnog karaktera, koji upotpunjuju predodžbu o svestranom značenju hrvatske opere – snimci kazališnih zgrada, faksimili dokumenata, ansambli na turnejama, pjesme u čast pojedinih umjetnika i sl. Izložba kao cjelina nastoji prikazati napore i zanose generacija umjetnika sviju struka, koji su izgradili i održali hrvatsku operu, ponos naše kazališne kulture i svjedočanstvo našega stvaralačkog potencijala.
dr. Slavko Batušić
(preuzeto iz presavitka)
Batušić, Slavko. 125 godina hrvatske opere : 100 godina stalne opere Hrvatskog narodnog kazališta.
Zagreb : Institut za književnost i teatrologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti ; Muzej grada Zagreba ; Povijesni muzej Hrvatske, 1971.
[presavitak]
Vezani članci
Izložba o hrvatskoj operi. // Večernji list, 21. siječnja 1971., str. 17.
Turkalj, Nenad. Prošlost koja obavezuje. // Večernji list, 29. siječnja 1971., str. 17.
