Muzej grada Zagreba u suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir, petnaesta izložba učeničkih radova iz ciklusa Maske
Autori programa Maske: Vesna Leiner, Tomislav Vuković
Koncepcija izložbe: Vesna Leiner, Tomislav Vuković
Oblikovanje izložbe: Nina Buterin, Sebastijan Dračić, Tatjana Kovačić, Ana Novoselac
Oblikovanje plakata: Vanja Zadravec Smetko
Muzej grada Zagreba, u suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir i ove je godine za vas priredio izložbu fašničkih maski, koje su izrađene u zagrebačkim osnovnim školama i na likovnim radionicama u Muzeju grada Zagreba. U ovogodišnjem programu Maske sudjelovalo je 436 učenika iz 17 osnovnih škola pod vodstvom 37 mentora.
Ovogodišnjom temom, koja se bavi prošlošću, sadašnjošću i budućnošću, naslovljenom Boje krinke – boje Europske unije želimo se pridružiti obilježavanju ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Kao i svake godine, predloženom temom programa Maske želimo na zanimljiv i pristupačan način potaknuti dječju kreativnost kroz upoznavanje prošlosti Zagreba te očuvati tradiciju obilježavanja fašnika i pokladnih običaja u našem gradu. Namjera nam je ove godine, kroz interaktivne radionice, povezati fašničku tradiciju Zagreba s prepoznatljivim baštinskim i drugim obilježjima država članica EU te kreirajući i izrađujući fašničke maske – krinke, učiti o tim državama i njihovim obilježjima i znamenitostima.
Za poklade se u našim krajevima koriste različiti termini: karneval, mesopust, poklade, fašnik, ili krnjeval, krnoval, pust, pokladi, fašnjek te maškare. Riječ karneval izvorno potječe iz latinskog jezika, tj. riječi Carne vale, što u slobodnom prijevodu znači »zbogom mesu«, dok riječ fašnik svoje korijene nalazi u njemačkoj riječi »der Fasching« ili Noć posta. Podrijetlo riječi maska nalazimo u latinskoj riječi mascus, mascaa, a prevodi se kao »duh«. No, često umjesto termina maska, koristimo i riječi krinka ili obrazina te krabulja. Sve one podrazumijevaju pokrivalo za lice, glavu ili čak, cijelo tijelo.
Stoljećima se svake godine, pa tako i u Hrvatskoj, u raznim krajevima svijeta, gdje je karnevalski duh duboko ukorijenjen u tradiciji i identitetu, ljudi uključuju u karnevalsko »ludovanje«. Tada se šivaju kostimi, izrađuju maske, pjeva se i pleše. Svaki narod ima svoje posebnosti. Na našem, zagrebačkom području, događanja vezana uz fašnik povijesni izvori bilježe već u 14. stoljeću. »Zlatno doba poklada« bilo je razdoblje od sredine 18. stoljeća pa do početka Prvoga svjetskog rata. Od blagdana sv. Tri kralja (6. siječnja) do pepelnice i korizme, Zagrebom je vladala Njegova visost, princ karneval. Zagrebačko plemstvo u svojim je domovima priređivalo plesove pod maskama, dok je u uličnim pokladnim događanjima sudjelovao gotovo cijeli puk. Postojala je čak i odredba kojom se zabranjivalo biti potpuno maskiran.
U 19. st. postali su popularni i plesovi pod maskama organizirani u Narodnom domu u Opatičkoj 18 te u zgradi Streljane na Tuškancu, a kasnije i u Glazbenom zavodu, Hrvatskom domu te Pivovari u Ilici.
U 20. st. pokladne zabave priređivali su obrtnici, trgovci, sveučilištarci, činovnici, časnici, vojnici, radnici te razna pjevačka, športska i ostala građanska društva. Najveselije i najraskošnije zabave održavale su se na pokladni utorak, a nerijetko se organizirao i Pokladni korzo u centru grada. U to doba život je u potpunosti bio podređen fašničkom duhu, kakav u Hrvatskoj danas možemo osjetiti samo u Samoboru i Rijeci. U Europi je, zasigurno, najpoznatiji karneval u Veneciji, dok su u svijetu najpoznatiji brazilski karnevali u Rio de Janeiru i Sao Paulu.
Vesna Leiner
Slike s radionice
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, MGZ
Leiner, Vesna. Boje krinke - boje Europske unije.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2013.
[presavitak]
