Budimpešta - povijest Trga sv. Jurja

Povijesni muzej Budimpešte, gostovanje u Muzeju grada Zagreba


Oblikovanje izložbe: Željko Kovačić


Povijesni muzej Budimpešte izlaže u Zagrebu kompleksnu muzejsku građu koja zrcali povijest glavnoga trga unutar povijesne jezgre Budimpešte.

Riječ je o Trgu sv. Jurja na budimskoj tvrđavi. Ime je, spletom povijesnih okolnosti, naslijedio od istoimenog srednjovjekovnog trga na posve drugoj lokaciji, tako da današnji trg, u povijesnim izvorima i pod ovim imenom, nalazimo tek nakon turske okupacije Budima, odnosno nakon tridesetih godina 16. stoljeća.

Nakon 1867. godine, a napose između 1918. i 1944. godine, na Trgu sv. Jurja i u njegovoj blizini, djelovale su neke od najvažnijih institucija Mađarske: od Kraljevske palače, zgrade Predsjedništva vlade i Ministarstva obrane do sjedišta Glavnog stožera i Ministarstva vanjskih poslova.

O njegovoj važnosti svjedoči i činjenica da je nadvojvoda Josip, glava ugarske grane Habsburgovaca, u Palači Teleki – na zapadnoj strani Trga – uredio svoju budimsku rezidenciju.

Srednjovjekovni život na današnjem Trgu sv. Jurja bitno je odredilo postojanje kraljevske palače na njegovoj južnoj strani. Prostorna blizina dvora značajno je utjecala na cijenu građevinskih parcela te su na njima građeni objekti u vlasništvu najvišeg sloja Ugarske toga doba. U većini slučajeva riječ je o vlasteli koja je imala i važnu ulogu u dvorskom životu.

Ranije razdoblje Trga, prije 14. stoljeća, imalo je izrazito građanski karakter. No, gradnjom kraljevskog dvora i posebice utemeljenjem kraljevske kapele 1410. godine, potpuno je negiran njegov građanski karakter i on postaje prostor vezan isključivo uz dvorski život.


Izložba je koncipirana tako da posjetitelj "putuje kroz povijest": krećući od recentnijih do prapovijesnih izložaka upoznaje se s poviješću grada na način kako arheolozi dešifriraju povijest jednog lokaliteta i interpretiraju otkopane nalaze.

Izložba tako započinje povijesnim slikovnim materijalom među kojim je jedan od najstarijih primjeraka prikaz turske opsade Budima iz 1541. godine. Likovni je materijal, dakako, samo jedna vrsta prezentiranog povijesnog materijala, a broj takovih eksponata, idući dublje u prošlost, sve više opada. Također se smanjuje i interpretativna vjerodostojnost prikaza na njemu.

S pisanim izvorima situacija je vrlo slična. Pri ljuštenju povijesnih slojeva i sve dubljem zadiranju u prošlost, sve veću ulogu izvora za sagledavanje prošlosti preuzima arheološki materijal, odnosno izlošci pronađeni tijekom sistematskih arheoloških istraživanja na Trgu Sv. Jurja od 1994.-2000. godine.


Arheologija je svojom metodologijom otkrila posve nove povijesne momente Trga, možemo reći, stvarajući svoju povijest ove lokacije. Upravo zato je, prema riječima autora izložbe, ona i zamišljena kao put kroz nataložene slojeve prošlosti Trga sv. Jurja i njegove okolice, i to upravo s motrišta arheologije te s polazištem u pristupu i metodama arheološke znanosti.

Na izložbi je, kroz sedam tema, prezentirano 625 izložaka. Tako, kroz predmete u vitrinama i slikovni materijal te dekorativne arhitektonske elemente, posjetitelji izložbe mogu doživjeti isječak povijesti jedne od europskih metropola. Riječ je o predmetima kao što su:

- srednjovjekovna kamena plastika,
- keramički materijal turskoga vremena,
- prapovijesni uporabni predmeti,
- luksuzno stakleno posuđe,
- brončani tuljac za amulet sa svitkom i kaligrafiranim
  arapskim tekstom iz 16. stoljeća,
- renesansni okovi knjige,
- kožne cipele iz 15. stoljeća i dr.

U većini slučajeva predmeti organskog podrijetla potječu iz zdenaca otkopanih na samome Trgu, u slojevima mulja s nedostatkom kisika i ujednačenom količinom vlage, što je omogućilo njihovo konzerviranje. Riječ je o predmetima od tekstila, kože, drva te sjemenkama biljaka. Među tim izlošcima, svakako treba izdvojiti svilenu tapiseriju ukrašenu anžuvinskim grbovima, koja predstavlja jedan od najatraktivnijih eksponata na izložbi.

Očekujemo da će kod stručnjaka najveće zanimanje pobuditi pokretni arheološki materijal iz razdoblja srednjega vijeka, posebice predmeti iz svakodnevice kao što su stolno i kuhinjsko keramičko posuđe te metalni i drugi predmeti za kućnu uporabu. Riječ je o predmetima iz razdoblja koje hrvatska arheologija nastoji dešifrirati već dugi niz godina, a za koje ova izložba pruža odličan usporedni materijal.

Nemoguće je ne zamijetiti kako za pojedine oblike, fakturu posuđa te ukrasne elemente nalazimo istovrsnice u našem, domaćem materijalu srednjovjekovne provenijencije. Bio je to jedan od razloga postavljanja izložbe, uz činjenicu da kulturna slika Budima dobivena ovim arheološkim iskopavanjima nesumnjivo podsjeća na povijesnu sliku srednjovjekovnoga Gradeca, odnosno današnjega Gornjega grada.

Riječ je o materijalu koji nas neodoljivo podsjeća na predmete koje znamo iz knjiga i udžbenika koji govore o povijesti Zagreba. Pojedine povijesne činjenice, kao što su vrijeme utemeljenja, ustrojstvo gradske uprave ili srednjovjekovne upravne jedinice današnje Budimpešte, podsjećaju na detalje iz zagrebačke prošlosti te će izložba, zasigurno, pobuditi veliko zanimanje, kako stručnjaka tako i šire javnosti koju povijest glavnoga grade Hrvatske ne ostavlja ravnodušnom.

Boris Mašić, koordinator


Slike s izložbe


















foto Miljenko Gregl, MGZ


Vezani članci

Mašić, Boris. U susret izložbi "Budimpešta - povijest Trga sv. Jurja". // Vjesnik, 6. srpnja 2003., str. 18.

Povijesne mijene glavnog budimpeštanskog trga. // Novi list, 9. srpnja 2003., str. 46.

Ivandić, Martina. Tisućljetna šetnja gradskim trgom. // Vjesnik, 10. srpnja 2003., str. 15.

Eterović, Koraljka. »Budimpešta - povijest Trga sv. Jurja«. // Komunalni vjesnik, god. XVIII, br. 281, 11. srpnja 2003., str. 1.