Koncepcija izložbe: Želimir Škoberne
Oblikovanje izložbe i plakata: Željko Kovačić, Lana Kovačić
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-2(1).jpg)
Veliko stariježeljeznodobno arheološko nalazište, koje obuhvaća nekropolu i gradinu pokraj žumberačkog sela Budinjaka, nalazi se pedesetak kilometara zapadno od Zagreba. Budinjačka je gradina bila glavno željeznodobno naselje u središnjem dijelu Žumberačke gore, blizu koje su osnivana i manja naselja.
Budinjačko naselje (gradina Židovske kuće) izvanredno je strateški smješteno na vrhu brijega koji dominira poljem, a s njega je moguće pogledom obuhvatiti sav bliži i dalji okolni teren. Okruženo je s triju strana vrlo teško premostivim prirodnim strminama, dok je prema Budinjačkom polju, s pristupačnije strane, opasano trima redovima zemljanih bedema. Ukupna površina naseobinskoga kompleksa iznosi oko 40.000 m2.
Nekropola tumula (grobnih humaka) nalazi se sjeverno ispod gradine u Budinjačkom polju i rasprostire se na površini od oko 60.000 m2. Geodetskim snimanjem ustanovljen je 141 grobni humak. Tumuli su okrugla oblika, različitih veličina te im promjer iznosi 5 – 20 m, a visina 0,50 – 2,20 m. Većina grobnih priloga pronađenih na budinjačkoj nekropoli pripada starijem željeznom dobu, a dio nalaza povezuje se s krajem kasnoga brončanog doba. To su fragmenti ili potpuno sačuvan nakit (brončane i željezne ukrasne igle, fibule, brončane i željezne narukvice, brončane nanogvice te željezne, staklene i jantarne ogrlice), konjanička oprema, pojasne kopče, polumjesečasta britva, željezna i brončana koplja, noževi i sjekire itd., zatim standardni keramički materijal, koji izradbom, načinom pečenja i ukrašavanja posuda pokazuje srodnost s halštatskim krugom jugoistočnog alpskog prostora, premda su uočljive velike srodnosti, posebice metalnih nalaza, sa stariježeljeznodobnim grupama sjeverne i srednje Italije, izrazito Caput Adriae. No, preko materijalne ostavštine budinjačke nekropole moguće je uočiti i utjecaje iz drugih prostora. To se u prvom redu odnosi na panonski, srednjobosanski, dalmatinski, lički te srednjoitalski prostor. Posebnu pažnju stručne i kulturne javnosti pobudilo je otkriće zdjelastih kaciga u kneževskim grobovima tumula 3 i 139. Njihovo tehnološko ispitivanje omogućilo je uvide u vrlo složenu tehniku izradbe zdjelaste kacige, te tako otvorilo nove mogućnosti raščlambe i precizniju dataciju te grupe najstarijih halštatskih kaciga.
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-2.jpg)
Pri iskopavanju budinjačkoga grobišta svake se godine spoznaje nešto novo; pokadšto se to odnosi na načine ukopa, katkad na grobnu arhitekturu, konstrukciju samih tumula, i na kraju uvijek na neki novi nalaz ostataka materijalne kulture kakav u prijašnjim istraživanjima nismo pronašli. Višegodišnji rad i uočavanja raznolikosti pri načinu ukapanja pokojnika i grobne arhitekture tumula na nekropoli omogućila je njihovu razdiobu. Tako smo na budinjačkom grobištu razlučili deset tipova ukopa unutar ili izvan tumula.
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-3.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-4.jpg)
Uz Budinjak, na užem prostoru Žumberka evidentiran je velik broj utvrđenih i pretpostavljenih nalazišta iz istoga vremenskog perioda što je omogućilo definiranje grupe Budinjak kao stariježeljeznodobne kulturne pojave u središnjoj Hrvatskoj. Budućim će istraživanjima biti prikupljeni podaci koji će možda pokazati drugačiju vremensku ili kulturnu sliku ponekog od nalazišta koje danas ubrajamo u grupu Budinjak. Ono što se s velikim stupnjem sigurnosti već pri današnjem stanju istraženosti može ustvrditi jest važnost i uloga nalazišta po kojem je cijela grupa dobila ime. Bogatstvo do sada pronađenih nalaza na nekropoli u Budinjaku svjedoči o ekonomskoj snazi stariježeljeznodobne populacije koja je živjela na budinjačkoj gradini. Ta je ekonomska snaga usporediva s onom najbogatijih željeznodobnih nalazišta s jugoistočnoalpskog prostora. Nesumnjivo je da je na području Žumberka u starijem željeznom dobu Budinjak bio veliko regionalno središte, koje je odigralo važnu, a vrlo vjerojatno i dominantnu ulogu u formiranju kulturnog identiteta cijeloga kraja.
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-5.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-6.jpg)
Iskopavanjima pokraj Budinjaka započela su sustavna istraživanja pretpovijesti u Žumberku. Izvanrednim nalazima pronađenim na Budinjaku pribrajamo i brojne druge značajne nalaze i nalazišta s tog područja, koji svi svjedoče o važnosti istraživanja tog terena za proučavanje srednjoeuropske pretpovijesti. Jer, Žumberak je smješten na razmeđi Panonske nizine, jugoistočnog alpskog prostora, te lanca Dinarskoga gorja – odnosno mediteranskog svijeta, na prostoru podložnom trgovačkim i kulturnim infiltracijama te međusobnim prožimanjem tih utjecaja; nedvojbeno je da će prikazi i analize pretpovijesnog materijala iz Žumberka, privlačiti još veću pozornost negoli dosad.
Premda obrada materijalnih ostataka pronađenih pokraj Budinjaka nije u potpunosti završena, željeli smo ovom izložbom pokazati raznolikost i značaj pronađenih nalaza. Stoga u izložbi prikazujemo devetnaest grobnih cjelina i brojne druge materijalne ostatke iz zadnjih dvadeset godina iskopavanja.
Želimir Škoberne
Slike s izložbe
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-7.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-8.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-9.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-10.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-11.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-12.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-13.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-14.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-15.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-16.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-17.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Budinjak-2016-18.jpg)
foto Miljenko Gregl, MGZ
Škoberne, Želimir. Budinjak – polje tumula: arheološka istraživanja 1995. – 2014..
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2016.
[presavitak]
Vezani članci
Izložba o Budinjaku. // Zagreb moj grad 10, 57(2016), str. 59.
Korljan, Zrinka. Izložba o iskopinama iz Budinjaka. // Jutarnji list, 17. ožujka 2016., str. 22.
S Jutarnjim besplatno na izložbe, predstave, koncerte i projekcije. // Jutarnji list, 5. travnja 2016., str. 23.
Vezana događanja
Klik na kulturni krajolik: svi na izložbu “Budinjak – polje tumula”, 19. travnja – 18. svibnja 2016.
Radionice izrade prapovijesnog nakita, 10. – 18. svibnja 2016.
Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja 2016.
Kako smo obilježili Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja 2016.