Državni arhiv u Rijeci i Vinarija Katunar, gostovanje u Muzeju grada Zagreba
Koncepcija izložbe: Goran Crnković
Koordinator: Želimir Škoberne
Oblikovanje izložbe: Goran Crnković
Proizvodnja vina svakako se ubraja u kulturnu baštinu jednog naroda, pa je prema tome i dio domovinskog i zavičajnog identiteta. Promatrajući kulturu proizvodnje, trgovanja i konzumiranja vina upoznajemo sebe i svoj kraj. Izložba ima zadaću potaknuti istraživanje povijesti vinarstva u Primorju, te se nadamo da će to biti samo prvi korak u tom smjeru.
Na izložbi je predstavljeno 6 cjelina – Oglasi iz raznih tiskovina, Etikete, Vinske karte, Prospekti, Diplome i Etikete Katunar.
1. Oglasi iz raznih tiskovina
Javno oglašavanje prodaje vina u tiskanim medijima u Rijeci, Sušaku i drugim gradovima kvarnerskog kraja započinje tek zadnjih desetljeća 19. stoljeća. Među brojnim trgovcima vinom, koji svoju robu nude putem novinskih oglasa i drugih tiskovina, najviše ih je podrijetlom iz srednje Dalmacije. Zamjetna je i brojna skupina prodavača vina s otoka Krka od kojih neki nude i izvorno krčko vino. Nakon tzv. vinske klauzule iz 1891. godine, kojom su se talijanska vina mogla uvoziti bez carinskih opterećenja, sve je više talijanskih trgovaca te jača ponuda stranih vina. Tomu je pogodovala i pošast peronospore koja je u zadnjem desetljeću zahvatila kvarnerske vinograde. No, riječko i susačko tržište ostalo je ipak pretežito odano tradicijskim vrstama vina koja dolaze iz istočnojadranskog uzobalja. Nakon 1918. godine krčki i dalmatinski trgovci svoje oglase objavljuju gotovo isključivo u sušačkim tiskovinama. Riječka je zanimljivost da se prodaja odvijala mahom na samoj obali, na Fiumari ili na putničkoj obali, kako je navedeno u mnogim oglasima.
Većina izloženih oglasa objavljena je u riječkim i sušačkim tiskovinama, dnevnicima, tjednicima ili periodicima. Grafički su ta rješenja sukladna vremenu nastanka, a vrsnoćom dizajna odskaču reklame za zadarske likere, te smo ih zbog toga također uvrstili u ovu izložbu.
2. Etikete
Prema raspoloživim izvorima (privatne zbirke) prve etikete na vinskim bocama pojavile su se u nas početkom prošlog stoljeća. I to, kako se čini, ponajprije na pjenušcima. Od naših izložaka svakako želimo svratiti pozornost na etiketu “Baščanske vodice”, proizvođača Ivana Volarića iz Vrbnika, odnosno Baške iz daleke 1922. godine, čime ujedno slavimo mali jubilej: 80-tu obljetnicu prve poznate nam etikete pjenušca s otoka Krka. Ona, uz etikete “Vrbničke vodice” iz 1927., “Bakarske vodice” iz 1929. i “Vinodolske vodice” iz 1930. godine, svjedoči o tradiciji proizvodnje pjenušaca u Primorju.
3. Vinske karte
Iz vinske karte svakako možemo očitati i eno-gastro kulturu. Iz priložene karte vidljivo je da se nude vina različitih godišta (naravno, i cijena ovisi o godištu), a što je danas rijetko u našoj ugostiteljskoj ponudi.
4. Prospekti
S nekoliko priloženih prospekata (Ivana Volarića) želimo prikazati da se turističko gospodarstvo od samih začetaka temeljilo i na vinarstvu, odnosno ukazati da seoski turizam ili turizam općenito, oslonjen na lokalni poljoprivredni proizvod, ima svakako dugu povijest.
5. Diplome
Da su “Boduli” dobivali priznanja za svoja vina pokazatelj su i diplome iz Pariza, Zagreba, Ljubljane i Beograda.
6. Etikete Katunar
Premda se ne može govoriti o povijesti, želimo pokazati i dvanaestogodišnji kontinuitet proizvodnje vina u vinariji Katunar, koja se svrstala uz bok desetak prvih privatnih proizvodača vina u Hrvatskoj.
Izložba je otvorena na blagdan sv. Andrije Corsinija, čudotvorca, karmelićanina, biskupa Fiesole, koji je kao redovnik živio u 14. stoljeću i liječio bolesnike molitvama te blagoslovljenim kruhom i vinom. Zbog čudotvornih izlječenja papa Urban VIII. (17. stoljeće) proglasio ga je svetim. Štovanje sv. Andrije se brzo proširilo Italijom i zapadnom Europom, a danas se štuje i kao zaštitnik vinara te trgovaca vinom. U svojoj dugogodišnjoj tradiciji kršćanstvo je “stolno zajedništvo”, u kojem se blaguju kruh i vino, a promatralo se kao izričaj želje svog Utemeljitelja, da do svršetka svijeta bude nazočan među svojim sljedbenicima. U nastojanju da posadašnje tu činjenicu kršćani su, uz blagdan sv. Martina, biskupa (11. studenoga) i sv. Vinka (22. siječnja), razvili kulturu blagovanja kruha i vina, a koja o blagdanu sv. Andrije (4. veljače) dobiva svoju prirodnu zaokruženost. Na Martinje mošt postaje vino, na Vincekovo se blagoslivlje vinova loza da bi donijela ploda, a na Andraševo (Jandraševo, Drašekovo) se blagoslivljaju kruh i vino kao Božji darovi koji označuju izobilje zemaljskog i nebeskog života.
Goran Crnković
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, MGZ
Crnković, Goran. Iz povijesti vinske reklame na Kvarneru.
Rijeka : Državni arhiv u Rijeci, 2003.
[presavitak]
Vezani članci
Frlan, Irena. Kvarner hrvatska Champagna. // Novi list, 1. veljače 2003., str. 55.
Gabrić, Pero. Dobro vino se na Kvarneru i pilo i jelo prije sto godina ... // Nedjeljni vjesnik, 2. veljače 2003., str. 14.
Gabrić, Pero. Etikete i reklame kao kvarnerski vinski vremeplov. // Vjesnik, 5. veljače 2003., str. 20.
Ivandić, Martina. Kvarner je bio hrvatska Champagna. // Vjesnik, 6. veljače 2003., str. 15.
Ivandić, Martina. Vino i reklame. // Vjesnik, 9. veljače 2003., str. 18.
Andrić, Vito. Dobra etiketa - ukras i potvrda finome vinu. // Večernji list, prilog Vrt, 20. veljače 2003., str. 28-29.
