Koncepcija izložbe: Nada Premerl, Vanda Ladović
Stručni suradnik: prof. Ladislav Šaban
Oblikovanje izložbe: Joža Ladović
Ovom izložbom Muzej grada Zagreba, uz suradnju Hrvatskoga glazbenog zavoda, dao je svoj prilog proslavi 200-godišnjice rođenja Ludwiga van Beethovena. Dan je sumaran pregled izvođenja Beethovenovih djela u Zagrebu od 1827., dakle od godine Beethovenove smrti do danas, iako je glavni akcent dan na starije vrijeme, na 19. stoljeće, dok je 20. stoljeće samo natuknuto. Izloženim materijalom obilježena su tri vremenska razdoblja: prvo, od prvih izvođenja Beethovenovih djela, odnosno pojave prvih notnih materijala njegovih djela u Zagrebu do 1900. godine; drugo, od 1900. do Drugoga svjetskog rata i treće razdoblje od 1945. do danas.
Međutim, drugo i treće razdoblje toliko su već bogati koncertnim životom i koncertima na kojima su izvođena Beethovenova djela, i toliko općepoznati, da ne bi bilo zanimljivo ni imalo mnogo smisla, a i tehnički bi bilo prilično teško dati iscrpan pregled svih koncerata u Zagrebu na kojima su izvođena Beethovenova djela. Zato su na izložbi za ova razdoblja zastupljeni samo neki od koncerata za koji smo imali materijal.
Mnogo je zanimljivije kao tema za izložbu starije, prvo razdoblje kad se koncertni život u Zagrebu tek počeo razvijati i nije ni izdaleka bio tako bujan i općepoznat kao kasnije, u 20. stoljeću. Naročito je zanimljiv početak i prvo vrijeme toga razvoja otkad je u Zagrebu bilo osnovano Glazbeno društvo (Musikverein), a to je bilo 1827. godine, jer se iz tog vremena sačuvao vrlo interesantan materijal kojim se može lijepo ilustrirati tadašnji koncertni život u gradu, a napose dobiti uvid u izvođenje Beethovenovih djela.
Radi se u prvom redu o sačuvanoj i prilično omašnoj inventarnoj knjizi muzikalija, odnosno nota, koju je počeo voditi Musikverein, a kasnije nastavio Glazbeni zavod. Ta knjiga pruža nam prilično vjernu sliku glazbenog života u Zagrebu kroz desetljeća, počevši od 1827. godine, otkad je Glazbeno društvo počelo nabavljati ili dobivati na poklon notni materijal brojnih kompozitora. U toj su knjizi, dakako, upisana i Beethovenova djela, i to u prilično velikom broju, što svjedoči da se Beethoven u Zagrebu dosta izvodio već od 1827., a možda još i prije.
Dio Beethovenovih djela zapisanih u ovom inventaru sačuvao se do danas pa on predstavlja, sa spomenutom knjigom inventara, najvrednije i najzanimljivije eksponate na izložbi. Radi se u prvom redu o Beethovenovim kompozicijama koje je Glazbenom društvu poklonio zagrebački biskup Haulik, odnosno koje potječu iz njegove ostavštine, te o Beethovenovim kompozicijama koje su u vlasništvo Društva došle kao dar baruna Prandaua ili Ferde Wiesnera Livadića. Tako je Društvo već 1827. dobilo od Livadića partituru Beethovenove Simfonije br. 2 u C-duru i partituru Simfonije br. 7 u A-duru, a od baruna Prandaua Simfoniju Eroica u Es-duru op. 55. Sve tri partiture su sačuvane i izložene. Godine 1827. nabavljen je i Veliki septet za violinu, violu, klarinet, rog, fagot i kontrabas, koji je također izložen. Iste godine dobilo je Glazbeno društvo na dar i tri Beethovenova kvinteta (op. 20, br. 1 i 2 te op. 29, br. 3).
Godine 1828. poklonio je Društvu barun Prandau Beethovenovu Welingtonovu pobjedu ili Bitku kod Vittorije, kompoziciju za veći broj raznih izvođača. I ta se kompozicija sačuvala.
Biskup Haulik posjedovao je još niz drugih Beethovenovih djela koja su doduše tek kasnije došla u posjed Glazbenog društva, ali koja nam govore o vjerojatnosti njihovih izvođenja u Zagrebu i znatno prije, napose u vrijema Haulikova biskupovanja (1837.-1869.). I od tih se kompozicija dosta sačuvalo pa su neke izložene na izložbi.
Glazbeno društvo je već prvih godina nakon svoga osnutka posjedovalo i neke druge Beethovenove kompozicije, koje se doduše nisu sačuvale, barem ne u matičnom arhivu, ali ukazuju na vjerojatnost njihovih izvođenja u Zagrebu već i u to ranije vrijeme. Tako je u spomenutom inventaru zapisano da je 1830. biskup Alagović poklonio Glazbenom društvu Uvertiru u C-duru i Uvertiru “Kralj Stjepan”, a 1831. Missu solemnis, da je Društvo od Ferde Wiesnera Livadića nabavilo Zbor zatvorenika iz opere Fidelio itd.
Valja istaknuti one kompozicije koje je Beethoven posvetio grofici Barbari Keglević-Odescalchi i grofici Mariji Erdödy-Niczky. Grofici Keglević posvetio je četiri djela, među njima i Veliku sonatu za klavir, a grofici Erdödy-Niczky dvije sonate za pianoforte, violinu i čelo te dva trija, također za pianoforte, violinu i čelo. Ta se djela ne nalaze u Zagrebu pa su na izložbi izložene njihove fotografije. Beethovenove posvete njegovih djela ovim dvjema groficama za nas su posebno zanimljive, jer su te dvije žene svojim porijeklom uže vezane s Hrvatskom, a bile su među mnogim onim ženama koje su utjecale na Beethovenov život i njegovo stvaranje.
Sačuvane Beethovenove kompozicije iz tog najranijeg vremena tiskane su u bakrotisku u Beču, a neke u Leipzigu. One su interesantne svojom opremom, grafički i likovno, i zbog toga su vrlo atraktivni eksponati.
Iz tog vremena osobito su zanimljivi i neki drugi eksponati, npr. nekrolog posvećen Beethovenu, tiskan u zagrebačkoj Luni tek nekoliko dana poslije njegove smrti, osvrt na taj događaj u tadašnjem Agramer Zeitungu. Tu je i originalni plakat koncerta održanog 19. listopada 1841. godine u starom kazalištu na Markovu trgu, na kojem je, među ostalim, izvedena uvertira operi Fidelio. Slijedi fotografija prvog poznatog zagrebačkog diletantskog kvarteta koji je 7. travnja 1884. na velikom koncertu, održanom također u starom kazalištu, u korist gradnje nove kazališne zgrade svirao Beethovenov Kvartet u e-molu op. 59.
Ostali izloženi materijal predstavljaju prikazi i obavijesti o izvođenju Beethovenovih djela u Zagrebu presnimljeni iz zagrebačke Lune, Narodnih novina, Agramer Zeitunga i Obzora. Među njima, jedna od najinteresantnijih je obavijest o nastupu Franza Liszta u Zagrebu, 27. srpnja 1846. godine. Toga je dana Liszt održao koncert u starom kazalištu na Gornjem gradu i na njemu, uz ostalo, izveo Beethovenov Andante s varijacijama iz Sonate u As-duru op. 26., umjesto u programu najavljene Patetične sonate. Liszt je svirao na vlastitom fortepianu, kako se to u obavijesti kaže.
Inače, o samom izvođenju Beethovenovih djela u Zagrebu u 19. stoljeću (na koje se odnosi veći dio izloženog materijala), ima također zanimljivih podataka, crpljenih dijelom iz onovremene zagrebačke štampe, dijelom iz drugih izvora. Najstariji podatak o tome imamo iz 1827. Te je godine, 18. travnja, Glazbeno društvo priredilo svoj prvi koncert u gimnazijskoj zgradi na Katarinskom trgu i na tom koncertu, među ostalim, izvelo i dva stavka Beethovenovoh Septeta u Es-duru op. 20. Luna se na tu izvedbu osvrnula ovim riječima: “Sa prekrasnom uvertirom Mozartovog Don Juana je akademija započela. Slijedila su dva stavka iz Beethovenovog Grande Septet, koji su svirani s veseljem i ljubavlju i pružili veliki užitak.”
Iz daljnjeg 19. stoljeća, naročito od pedesetih godina dalje, ima dosta podataka o koncertima na kojima su izvođena djela L. v. Beethovena, ali redovno samo po jedno djelo, koji puta i nepotpuno. Tek na koncertu 26. studenoga 1886. izvedena su dva, i to Velika uvertira u C-duru i 3. simfonija u Es-duru. Interesantno je spomenuti da je 22. studenoga 1881. u Zagrebu prvi puta izvedena čitava Beethovenova Simfonija u C-duru, dirigirao ju je Ivan Zajc, a 23. studenoga 1883. prvi puta i Simfonija u A-duru.
Spomenimo još jedan koncert izveden u Hrvatskom glazbenom zavodu krajem 19. stoljeća ili točnije 1. veljače 1892. godine. Na tom je koncertu bio na programu Gudački kvartet op. 18 br. 1 koji je svirao Kvartet Karbulka na čelu s Josipom Karbulkom, tada znamenitim češkim violinistom. U ondašnjim novinama osvrnuo se kritičar na tu izvedbu ovim riječima: “Zadnja točka bila je najkrasnija: Beethovenov kvartet op. 18 br. 1. Drugom stavkom djelovali su naši umjetnici tako na publiku, da nisi mogao daha zamietiti, tako je bilo sve zaneseno krasotama te točke. Prekrasno je spajanje najraznoličnijih akorda, igralo se izvanredno čisto, precizno, čuvstveno i skladno. Mi želimo našem kvartetu i u buduće tako krasnih uspjeha.”
Sve Beethovenove koncerte u Zagrebu u starije vrijeme organizirali su najprije Musikverein (Glazbeno društvo), a kasnije Hrvatski glazbeni zavod. Koncerti su se održavali prije nego što je bio sagrađen Glazbeni zavod u Gundulićevoj ulici, ponajviše u starom kazalištu na Markovom trgu, a zatim i u prostorijama Glazbenog društva na Ilirskom trgu 6, u tzv. Ilirskoj dvorani u Opatičkoj ulici 18, u dvorani Gimnazije na Katarinskom trgu, u zgradi bivšeg Sokola na Mažuranićevom trgu, i od 1875. redovito u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda u Gundulićevoj ulici, otkako je ova bila sagrađena. Dakako, bilo je koncerata i u Biskupskom dvoru, u Rauchovoj palači, a možda i drugdje, ali ti su bili priređeni za uži krug uzvanika.
U novoj kazališnoj zgradi u Donjem gradu, 15. ožujka 1898. prvi puta u Zagrebu izvedena je jedina Beethovenova opera Fidelio. Naslovnu ulogu Leonore pjevala je tada naša slavna Milka Trnina. Njene fotografije u toj ulozi kao i plakat te predstave također su ovdje izloženi.
Od kraja 19. stoljeća djela L. v. Beethovena sve češće su na programu, jer se javljaju sve bolji tehnički uvjeti i veće izvođačke mogućnosti. To se, dakako, nastavilo u još mnogo većoj mjeri i u 20. stoljeću, sve do danas, kad i nema gotovo koncerta na kojem se ne bi izvodila barem jedna Beethovenova kompozicija.
Da bi se bezbrojna izvođenja Beethovenovih djela u Zagrebu kroz proteklih šest desetljeća 20. stoljeća prikazala na ovoj izložbi, trebao bi znatno veći prostor nego što je dvorana Muzeja. Zato je na ovoj izložbi obrađeno većim dijelom starije vrijeme do 1900. godine, dok je 20. stoljeće obilježeno sa znatno manjim brojem eksponata. To će vrijeme vjerojatno temeljito i iscrpno obraditi naši nasljednici kad se bude slavila 250-godišnjica Beethovenovog rođenja.
dr. Franjo Buntak
(izvor MGZ, Ostavština Franje Buntaka, kut. 3, fasc. 82)
Izložba je podsjetila na izvedbe Beethovenovih djela u Zagrebu, od najranijih koncerata u 19. stoljeću pa sve do šezdesetih godina 20. stoljeća. Bile su izložene note izvođenih djela, koncertni plakati i programi, ulaznice za koncerte, kritike iz zagrebačkih novina, fotografije izvođača, dirigenata i koncertnih prostora, bista L. van Beethovena (rad Vojina Bakića) i druga dokumentarna građa. Izložba je dala i svojevrsni prikaz razvoja glazbenog života u Zagrebu.
Početkom 19. stoljeća, zaslugom biskupa Maksimilijana Vrhovca, strani i domaći glazbenici održavaju koncerte na Biskupskom dvoru. Prema sačuvanim podacima, izgleda da nisu izvodili djela Ludwiga van Beethovena.
Godine 1827. osnovano je u kući na Griču br. 2 Glazbeno društvo (Musikverein), koje je na svom prvom koncertu 18. travnja u gimnaziji na Katarinskom trgu, među ostalim, izvelo i Beethovenov Septet u Es-duru, op. 20.
Na izložbi se mogao pratiti kronološki slijed ranih izvedbi Beethovenovih djela u Zagrebu:
- 15. ožujka 1854. na privatnoj akademiji pjevala je Sofija Kammerer, primadona Talijanskog opernog društva u Zagrebu, Beethovenovu pjesmu Adelaide.
- 23. travnja 1862., u povodu imendana biskupa Juraja Haulika, priređen je u Nadbiskupskom dvoru svečani koncert na kojem je izveden Gudački kvartet, op. 18, br. 1 (Švarc, Eisenhuth, Simm, Oertl).
- 23. siječnja 1863. priredilo je Glazbeno društvo I. društveni koncert u Dvorani (Opatička 18) na kojem je izveden Adagio iz Gudačkog kvarteta, op. 18.
- 3. svibnja 1867. izveden je Gudački kvartet u F-duru, op. 15, br. 1.
- 22. studenoga 1868. na svečanom koncertu u kazalištu, u povodu proslave sv. Cecilije, između ostalog, izvedena je Romanca za violinu u F-duru (A. Švarc).
- Godine 1871. održano je nekoliko svečanih koncerata u povodu proslave 100. obljetnice rođenja L. van Beethovena.
- 22. studenoga 1881. prvi puta u Zagrebu izvedena je I. simfonija u C-duru pod ravnanjem Ivana Zajca.
- 8. siječnja 1883. na koncertu u velikoj dvorani Glazbenog zavoda izveden je Klavirni trio u Es-duru, op. 1, br. 3.
- 23. studenoga 1883. na svečanom koncertu u kazalištu izvedena je prvi puta u Zagrebu VII. simfonija u A-duru. Skladatelj Ferdo Livadić poklonio je Glazbenom društvu 1827. partituru VII. simfonije, prvi primjerak ovih nota u Zagrebu.
- 7. i 8. travnja 1884. “Prvi hrvatski diletantski kvartet” (A. Waisz, A. Kuhar, O. Žert, M. Waisz) izvodi na koncertu u kazalištu Gudački kvartet u e-molu, op. 59.
- 10. i 22. travnja 1885. priređuje Hrvatsko pjevačko društvo “Kolo” koncert u zgradi “Sokola” na kojem je praizveden Koncert za violinu u B-duru.
- 30. travnja 1886. na koncertu u kazalištu u korist kazališnog mirovinskog fonda izvode Oto Žert, Mirko Waisz i Nikola Faller Klavirni trio u Es-duru, op. 1, br. 3.
- 26. studenoga 1886. na programu koncerta u Glazbenom zavodu našle su se Velika uvertira u C-duru i III. simfonija u Es-duru.
- 4. svibnja 1891. na koncetu u Glazbenom zavodu izvedena je uvertira Leonore.
- 1. veljače 1892. na komornom koncertu u Glazbenom zavodu kvartet “Karbulka” izvodi Gudački kvartet, op. 18, br. 1.
- 3. travnja 1892. J. Karbulka uz pratnju A. Stöckla izvodi u Glazbenom zavodu Romancu u G-duru.
- 12. lipnja 1894. na samostalnom koncertu O. Žert izvodi Kreutzerovu sonatu.
- 5. veljače 1897. na prvom koncertu Odbora za unapređivanje komorne glazbe u Zagrebu domaći gudački kvartet (Pick, Čermak, Lutz i Geiger) izvodi Gudački kvartet u c-molu, op. 18, br. 4.
- 13. prosinca 1897. Odbor za unapređivanje komorne glazbe priređuje još jedan koncert na kojem bečki kvartet Fitzner izvodi Gudački kvartet F-duru, op. 59, br. 1.
- 15. ožujka 1898. u Hrvatskom narodnom kazalištu, pod ravnanjem Nikole Fallera, izveden je prvi puta u Zagrebu Fidelio, jedina Beethovenova opera.
- 21. studenoga 1899. izvodi se Kvartet Razumovski, op. 59, br. 2.
- 27. travnja 1900. izvedena je u Zagrebu, u dvorani “Sokola”, prvi puta IX. simfonija, pod ravnanjem A. Stöckla.
Od konca 19. stoljeća djela Ludwiga van Beethovena sve su češće na programu zagrebačkih koncerata jer se tehnički uvjeti i izvođačke mogućnosti poboljšavaju.
Među brojnim ženama koje su utjecale na Beethovenov život i stvaranje bile su dvije koje su svojim podrijetlom uže vezane za Hrvatsku: grofica Barbara Keglević-Odescalchi i grofica Marija Ana Erdödy-Niczky. Dva svoja opusa veliki majstor posvetio je grofici Erdödy-Niczky, dok je četiri djela posvetio grofici Keglević-Odescalchi, što je također bilo istaknuto na ovoj izložbi.
Nada Premerl, Vanda Ladović
Slike s izložbe
foto Josip Vranić, MGZ
Vezani članci
Beethovenova muzika u muzeju. // Vjesnik, 12. veljače 1970., str. 7.
