Koncepcija izložbe: Vanda Brezinšćak, dr. Lelja Dobronić
Oblikovanje izložbe: Vanda Brezinšćak, dr. Lelja Dobronić
Klasicizam, koji je nastao kao reakcija na rokoko i svojim mirnim i jednostavnim linijama odgovarao potrebama i naziranjima novog društva nakon Francuske revolucije, ubrzo se raširio po čitavoj Europi. Svaka zemlja donekle je modificirala primljeni stil i prilagodila ga svojim prilikama i potrebama.
Muzej grada Zagreba nastojao je izložbom “Klasicizam u Zagrebu” dati pregled klasicističkog razdoblja u Zagrebu i pokazati kako se klasicistički duh odrazio u arhitekturi, slikarstvu, primijenjenoj umjetnosti i obrtu u zagrebačkoj građanskoj sredini prvih desetljeća 19. stoljeća. Kako je u stalnom muzejskom postavu općenito obrađen razvoj Zagreba do 1830. godine, ova je izložba zamišljena kao neka nadopuna, pa materijal i historijska problematika, koji su već u stalnom postavu prikazani, nisu na ovoj izložbi ponovno izneseni. Izložba je imala svrhu prikazati publici materijal iz fundusa muzeja koji u stalnom postavu nije moguće izložiti i prema tome je široj publici nepoznat, a interesantan je za upoznavanje perioda klasicizma u Zagrebu.
Klasicizam se kod nas pojavio s izvjesnim zakašnjenjem i u prva dva desetljeća 19. stoljeća očitovao se samo djelomično u pokućstvu, satovima i sitnim predmetima. Izloženi komadi pokućstva iz tog vremena (komode, stol, stolice, pisaći stol) nose pretežno oznake stila Louisa XVI. i jednostavnih su i praktičnih oblika, solidne izrade, a kao ukras upotrebljena je samo intarzija. Pompozni empire I. carstva nije u Zagrebu, što je i razumljivo, našao odjeka. Zagrebačkom građanstvu više je odgovarao jednostavniji i intimniji bidermajer, derivat klasicizma, koji nastaje u trećem desetljeću 19. stoljeća. Zato su u drugoj grupi pokućstva bili izloženi karakteristični dijelovi bidermajerskog pokućstva: sekreteri, komoda, stolići i vitrina ispunjena primjercima porculana i sitnih ukrasnih predmeta.
Klasicizam je u Zagrebu najjasnije izražen u arhitektonskim objektima. Građevna djelatnost je u Zagrebu vrlo živa upravo u tom razdoblju. Bartol Felbinger i drugi domaći graditelji izgradili su niz zgrada, kako reprezentativnih, tako i jednostavnih građanskih domova u klasicističkom stilu. Na dva su panoa bile razmještene fotografije pojedinih objekata i interesantnih detalja exterieura i interieura. Pri tome se nastojao dati izbor manje poznatih objekata i detalja (npr. krasan strop veže u Ulici 29. X. 1918. br. 5, željezna ograda balkona kuće Mallin na Naumovcu i dr.) i tako upozoriti publiku na mnoga značajna i vrijedna, a dosad malo poznata ostvarenja klasicističke arhitekture u Zagrebu.
Predmeti izloženi posebno u dvije male vitrine – čestitke, plesni redovi, posjetnice, spomenari, knjige i kalendari – pokazali su kako se klasicističko shvaćanje odrazilo na svim područjima, pa i kod izrade sitnih predmeta dnevnog života, a nekoliko primjeraka klasicističkog slikarstva, satova te predmeta od željeza upotpunili su sliku razdoblja klasicizma u Zagrebu.
Izložbu je postavio sam kolektiv muzeja bez angažiranja likovnog suradnika, tematski je izložbu obradila Vanda Brezinšćak, a izvrsne snimke i povećanja fotografija izradio je fotografski suradnik Muzeja grada Zagreba Vladimir Guteša.
Izložba je bila otvorena u povodu Tjedna muzeja od 12. – 26. listopada 1958.
Vanda Brezinšćak
Slike s izložbe
foto Vladimir Guteša, MGZ
Vezani publicirani radovi
Brezinšćak, Vanda. Izložba “Klasicizam u Zagrebu” u Muzeju grada Zagreba. // Vijesti Društva muzejsko-konzervatorskih radnika NR Hrvatske. 7, 6(1958), str. 159-160.
Ostali vezani članci
Uz Tjedan muzeja: zaštita spomenika kulture. // Narodni list, god. XIV, br. 4123, 14. listopada 1958., str. 4.
