Muzej grada Zagreba u suradnji s Kraljevskom bibliotekom Belgije, četvrta samostalna izložba slika Marijana Kolesara, gostovanje u Muzeju grada Zagreba
Koncepcija izložbe: Jan Ballis
Oblikovanje izložbe: Joža Ladović
Izložbom ulja Marijana Kolesara Muzej grada Zagreba pridružio se kulturnoj suradnji naših naroda s narodima Belgije, a u povodu službenog i prijateljskog posjeta njegove ekscelencije belgijskog suverena Baudouina sa suprugom i suradnicima našoj zemlji.
Muzej grada Zagreba, iako primarno čuva i sređuje povijesnu dokumentaciju te predmete i građu vezanu za zbivanja, povijesne događaje i tok života grada Zagreba od njegova osnutka do današnjih dana, ima mogućnosti da se kao kulturna ustanova i galerijski prostor pojavljuje u suvremenim likovnim umjetničkim zbivanjima, kao mjesto gdje bi se povremeno mogla javljati djela afirmiranih umjetnika iz Zagreba i drugih umjetničkih centara u našoj zemlji ili onih koji ime našega grada, u kome su sazrijevali, pronose izvan prostora naše zemlje, prožimajući tako iskustva naših prostora s umjetničkim i kulturnim ambijentima drugih naroda.
Marijan Kolesar ličnost je koja se umjetnički formirala i afirmirala upravo u tom jedinstvenom susretu dvaju kulturnih ambijenata. Teme njegovih platna – gradski krajolici – govore upravo o tome. Arhitekt, zagrebački đak, koji već gotovo jedno desetljeće živi i djeluje u Belgiji, osjetio se ponukan da umjetnički transformira likovne prostore belgijskih gradova i motiva. Slikajući kao naš čovjek i umjetnik u Belgiji, uzdigao se tako do univerzalnog jezika integralne kulture, one istinske i prave, u kojoj ne postoje niti nacionalne niti jezične barijere. Istovremeno treba reći – Kolesarovo slikarstvo, slikarstvo je jedne nove, autentične i oplemenjene figuracije. U ambijentu suvremenog, modernog industrijskoga grada Kolesar nalazi dovoljno elemenata za unutarnju poetizaciju slike. On ima osjećaj za atmosferu, za dekorativni detalj, ili za ljepotu prelamanja svjetla, čak i onda kad svjetlo nije prirodno, već ga provocira čovjek u vizualno-optičkim igrama reklama, natpisa ili ulične rasvjete.
Na izložbi u Zagrebu, inače svojoj četvrtoj samostalnoj izložbi, Marijan Kolesar predstavio je dvadeset platna. Kolektiv Muzeja grada Zagreba zadovoljan je što mu je povjerena mogućnost da u suradnji s dr. Janom Ballisom i Kraljevskom bibliotekom u Bruxellesu organizira ovu izložbu i tako ostvari prvi korak u budućoj kulturnoj razmjeni između kulturnih ustanova Belgije i naše zemlje, a naročito kulturnih ustanova grada Zagreba.
dr. Franjo Buntak
(izvor MGZ, Ostavština Franje Buntaka, kut. 3, fasc. 91)
Neobične su umjetničke sinteze nastajale uvijek, kad su se prožimala podneblja, različite slikarske tradicije i senzibiliteti. Ovog puta bio je to mediteransko-kontinentalni senzibilitet kao značajka našeg umjetničkog podneblja, pa onaj, raskošni, puni flandrijski, ili pak fluidni, pastelni flamanski prostor.
U takvim susretima nastaju s obje strane iznenađenja, ali i obostrana obogaćenja.
Tako i ovu izložbu u našem gradu – mladog zagrebačkog arhitekta Marijana Kolesara (koji već sedam godina živi, radi i slika u Belgiji) možemo shvatiti ne samo kao vrijedan prilog prijateljstvu i kulturnoj suradnji između Belgije i Jugoslavije, već i kao nezamjenjivi primjer jednog stvaralačkog iskustva – koje je stvoreno upravo u tom prijateljskom zagrljaju dvaju različitih kulturnih ambijenata.
Pod zajedničkim naslovom "Belgija očima jugoslavenskog umjetnika" Marijan Kolesar predstavio nam je dvadesetak svojih likovnih vizija urbanog krajolika. Gradski pejzaž posebna je preokupacija mladog autora – on u njemu izaziva interes arhitekta, doživljaj slikara i znatiželju putnika.
Analiziramo li, zatim, likovna iskustva s ovih platna, naći ćemo sve one elemente koje bismo mogli označiti nekom vrstom vizualne sinteze, kao što smo rekli, dvaju različitih kulturnih ambijenata. Kolesar, naime, na većem dijelu svojih pejzaža pokazuje zanimanje za specifično flamanski problem raspršivanja svjetla, ali će ga rješavati drugačije od Flamanaca, obogatit će ga svojom sklonošću za čvrste impastne mrlje boje i dinamičnom pokretljivošću crteža, te gotovo mediteranskom dramatikom gibanja formi na površini slike.
Iznad svega, pak, dominira graditelj sa svojim čvrstim doživljajem urbanih oblika i arhitektonikom kompozicije.
Kolesarova Belgija nije stilski jednolična: slikarski rukopis uvjetuje impresija teme, a to zatim otkriva jedan više emotivan no cerebralan odnos prema gradskom ambijentu – motivu njegova slikarstva.
Na trenutak bit će to gotovo postimpresionistička vizija grada. Svjetlo će nad trgom lebdjeti kao mnoštvo pastelnih mrlja boje nizanih poentilističkim načinom slikanja poput impastnih udara špahtlom, ali će iznad svega toga postojati i crtež grada, a linija će biti bijela, razgibana i uočljiva. Zatim će slijediti drugačiji likovni doživljaj – na primjer: njegove luke. Osjećaj za formu, za oblik i arhitektoniku broda bit će stilski presudan i prevladat će problem raspršivanja svjetla.
Ali, Marijan Kolesar, otkrit će nam i treću vrstu svog doživljaja grada – slikajući večernje ugođaje, gotovo monohromne slike s jasno uočljivom grafičkom vedutom kao na krokiju i odsjajem reklamnog neona – jedinim tonskim elementom takvih kompozicija. U tom stilu slikanja nastat će njegova najbolja platna.
Susret sa slikarstvom Marijana Kolesara (umjetnika, koji se formirao i afirmirao izvan zemlje) postaje nam tako dvostruko zanimljiv: on nam otkriva Belgiju okom našeg umjetnika, ali nam u likovnom smislu otkriva i novu dimenziju u slikanju suvremenog grada, njegovih ambijenata – vlastitu i autentičnu.
Zrinka Novak
(preuzeto iz kataloga izložbe)
Slike s izložbe
foto Josip Vranić, MGZ
Katalog izložbe
Novak, Zrinka. Marijan Kolesar : Belgija očima jugoslavenskog umjetnika.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1973.
Vezani članci
Belgija – očima jugoslavenskog umjetnika. // Večernji list, 19. lipnja 1973., str. 5.
Cvetkova, Elena. Izložbe, izložbe... // Večernji list, 27. lipnja 1973., str. 11.
