Koncepcija izložbe: Boris Mašić
Oblikovanje izložbe: Lana Kovačić, Željko Kovačić
Multimedija: VEKTRA/GEO3D, Varaždin; Baština d.o.o., Zagreb
Oblikovanje plakata i kataloga: Boris Mašić, Vanja Zadravec Smetko
Rijetko se arheologu posreći da na jednom lokalitetu pronađe temelje dviju crkava, a kada uz to pronađe i groblje te još čitav niz građevinskih objekata, onda to prerasta u projekt koji zahtijeva niz godina studioznog promišljanja i obrade nalaza. Međutim, zadaća je istraživača povremeno upoznati javnost s rezultatima tih istraživanja pa su arheološki nalazi s lokaliteta uz crkvu Blažene Djevice Marije u Remetama, istraživanog od 2007. do 2009. godine na inicijativu Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, kontinuirano objavljivani – ne samo u domaćim, već i u inozemnim stručnim i znanstvenim časopisima te drugim tiskovinama i elektroničkim medijima, a bili su i dijelom dviju doktorskih disertacija.
Kako se 2013. godine obilježava 725 godina od prvog spomena remetskog pavlinskog samostana u pisanim povijesnim izvorima, Muzej grada Zagreba odlučio je izložbom naslovljenom Na nemirnim temeljima – Arheologija i 725 godina svetišta u Remetama – i muzeološkim jezikom progovoriti o rezultatima spomenutih istraživanja.
Primarni medij muzejske komunikacije omogućio je da kontekstualiziranjem kronološki, sadržajno i materijalno raznorodne građe, konstruiramo priču koja započinje 1288. godinom, a završava ovogodišnjim svetkovanjem Uznesenja Blažene Djevice Marije – u svetištu, neraskidivo vezanom uz duhovni život stanovnika s područja današnjeg Zagreba, od druge polovine 13. stoljeća pa sve do danas.
Izložba, čije nadahnuto likovno oblikovanje potpisuju Lana i Željko Kovačić, postavljena je unutar izložbenog prostora dijelom omeđenog zidom Popova tornja – objekta čija se gradnja sredinom 13. stoljeća podudara s vremenom utemeljenja pavlinskog samostana u Remetama.
Samostan karmelićana u Remetama Cjelovita slika lokaliteta dobivena pomoću računalnog 3D modela,
Vektra/Geo3D
Južni temelji obiju pronađenih crkava Dio južnog temelja svetišta najstarije pronađene crkve u
Remetama
Grobovi 17. i 18. stoljeća na pronađenim temeljima crkava
Podijeljena u tri cjeline, izložba započinje uvodnim dijelom o pavlinima, redovnicima koji su snažno utjecali na društveni i kulturni život ovoga dijela Europe, od osnutka u 13. stoljeću pa do ukinuća Reda ukazom cara Josipa II. 1786. godine. Stoga su tu izloženi predmeti simbolički vezani uz pavline: ulje na platnu I. K. Rangera – Sv. Pavao Pustinjak, potom Majka Božja Remetska, ulje na platnu nepoznatog slikara, te nadgrobna kamena ploča s pavlinskim grbom. K tome, u uvodnom dijelu izloženi su i rukopisi i tiskana izdanja iz 17. i 18. stoljeća te tipkopis kanonika zagrebačkog Kaptola i nekadašnjeg ravnatelja Dijecezanskog muzeja Kamila Dočkala, iz sredine 20. stoljeća, u kojem je obradio povijest remetskog samostana, a koji nažalost nikada nije objavljen iako je Dočkalov rad dragocjen izvor za istraživanje povijesti pavlina na našem prostoru. Sve su to pisana djela iz kojih su istraživači crpili znanja o povijesti pavlina pa tako i remetskog samostana. Tu su izloženi i darovnica – prvi spomen remetskog samostana pisan na pergameni 30. rujna 1288. godine – u kojoj čitamo kako je Miroslav, sin Herčukov, darovao posjede samostanu te njegov portret koji ga prikazuje onakvim kakvim su ga u 18. st. zamišljali remetski pavlini kada su za svoj samostan naručivali portrete samostanskih dobročinitelja.
Sv. Pavao Pustinjak, ulje na platnu, Ivan Ranger, sredina 18. st., Miroslav Herčukov, ulje na platnu, poč. 18. st.,
Samostan karmelićana u Remetama Hrvatski povijesni muzej, inv. br. 2415
Dolazak procesije u Remete, četrdesete godine 17. stoljeća; MK RH – Uprava za zaštitu kulturne baštine, Grafička zbirka
Izložba, nadalje, u središnjem dijelu temama Na nemirnim temeljima, Na meti Osmanlija te Na kraju puta, pokušava arheološkim nalazima i dokumentacijom te multimedijalnim projekcijama uprizoriti ustrajnost pavlina da ostanu u Remetama, bez obzira na to što su im, u svega stotinu godina, dvije crkve uništene u pomicanju tla uzrokovanog aktivnim klizištem. Tu su, među ostalim, i nalazi zlatnika koji jedini svjedoče o mogućnosti da je hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin 1485. godine pomogao svetištu u gradnji kule i obrambenog zida oko samostana te svetačke medaljice iz hodočasničkih odredišta 17. i 18. stoljeća u koja su za života hodočastili pokojnici čiji su zemni ostaci pronađeni uz remetsku crkvu. Prezentiran je i projekt uređenja prostora uz južno pročelje crkve, koji je trenutno u fazi djelomične izvedbe, čiji je autor arhitekt Željko Kovačić.
Skupni nalaz novca 15. stoljeća
Hodočasnička medaljica s prikazom BVM Immacolate i sv. Ante Padovanskog, 18. stoljeće
Hodočasnička medaljica, 17.-18. st. Križ pronađen tijekom Pojasna kopča,
MGZ 50140 istraživanja groblja uz nalaz iz devastiranog groba
remetsku crkvu, 17./18. st., uz remetsku crkvu, 17/18. st.
MGZ 49138 MGZ 49195
Izložba završava temom kontemplativnog karaktera, gdje je na prostoru galerije aranžiranjem, među ostalim, baroknih relikvijara, Pavlinske pjesmarice iz 17. stoljeća, uvećanja grafičkih prikaza čudotvornih učinaka zagovora Majke Božje Remetske iz djela Andrije Eggerera, tiskanog u 17. stoljeću, virtualiziran svojevrsni sakralni prostor.
Relikvijar sv. Apolonije, 18. st.,, Svetište Majke Božje Remetske
Predmeti za izložbu posuđeni su iz nekoliko baštinskih ustanova kojima srdačno zahvaljujemo jer bez njihovih izložaka ne bi bilo moguće ostvariti, nadamo se, kulturološku sliku o samostanu i crkvi koji su nedvojbeno bitno vezani za život današnjih, ali i nekadašnjih stanovnika zagrebačkog područja.
Ujedno, treba istaknuti i današnje korisnike i čuvare samostana i svetišta – karmelićane – bez čije svesrdne pomoći, susretljivosti i strpljivosti ne bi bilo ni arheoloških istraživanja ni ove izložbe.
Boris Mašić
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, Tihomir Stančec, MGZ
Katalog izložbe
Mašić, Boris. Na nemirnim temeljima : Arheologija i 725 godina svetišta u Remetama = Auf unruhigen Funamenten : die Archäology und Jahre Sanktuarium Remete.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2013.
Vezani publicirani radovi
Mašić, Boris; Tajana Pleše. Ispod današnje crkve još starija crkva! // Advocata Croatiae, 38, 25. prosinca 2008., str. 19-21.
Mašić, Boris; Tajana Pleše. O dijelu numizmatičkih nalaza otkrivenih uz crkvu Blažene Djevice Marije u Remetama. // Numizmatičke vijesti. 50, 61(2008), str. 223-230.
Mašić, Boris; Tajana Pleše. On unstable foundations. // Minerva. 21, 4(2010), str. 50-53.
Mašić, Boris; Tajana Pleše. O skupnome nalazu zlatnoga novca uz crkvu Blažene Djevice Marije u Remetama. // Opuscula Archaeologica : Radovi Arheološkog zavoda, 33, 1(2009), str. 207-219.
Mašić, Boris. Hodočasničke medaljice iz Remeta. // Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 3.s., XLIII (2010), str. 205–226.
Mašić, Boris. Na nemirnim temeljima. // Advocata Croatiae, god. XVIII, br. 52, 25. prosinca 2013., str. 10-13.
Ostali vezani članci
Remete bogate tragovima. // Hrvatsko slovo, god. XIX, br. 963, 4. listopada 2013., str. 5.
Otvorena izložba “Arheologija i 725 godina svetišta u Remetama”. // Tjedni bilten Informativne katoličke agencije, br. 41, 9. listopada 2013., str. 3.
Izložba o remetskom svetištu. // Marija : vjerski list za Marijine štovatelje, god. LI, br. 11(560), studeni 2013., str. 355.
