Izložba u okviru akcije “Predmet mjeseca”, u povodu stote obljetnice Muzeja grada Zagreba
Koncepcija izložbe: Boris Mašić
Prema slovu zakona, muzeji su ustanove čija djelatnost obuhvaća skupljanje, čuvanje i istraživanje, zaštitu i prezentaciju muzejske građe, a skupljanje te građe odvija se kupnjom, darovanjem, nasljeđivanjem, zamjenom i terenskim istraživanjem. U terenska istraživanja ubraja se i skupljanje muzejske građe arheološkom metodom koja podrazumijeva pronalaženje i interpretaciju tragova ljudskog djelovanja te materijalnih ostataka prošlosti sačuvanih ispod zemljine površine.
Prve tragove arheološkog djelovanja unutar Muzeja grada Zagreba bilježimo 1911. godine, u promemoriji tadašnjeg direktora Emilija pl. Laszovskog u povodu nalaženja i preuzimanja osam arheoloških predmeta pronađenih prilikom dogradnje gradske vijećnice u Vijećničkoj, danas Kuševićevoj ulici. Gotovo osamdeset godina kasnije, 1989. godine, prilikom restauratorskih zahvata na spomeničkom kompleksu unutar kojeg se nalazi Muzej grada Zagreba, arheolozi su započeli zaštitna istraživanja koja su, s manjim prekidima, trajala sve do otvorenja novog stalnog postava 1997. godine. Tijekom tih istraživanja pronađena je građa koja svjedoči o postojanju naselja na brdu Grič od prapovijesnog vremena (7. / 6. st. pr. Kr.) te ona, s ostalim nalazima, čini osnovu arheološkog dijela stalnog postava muzeja.
Iste, 1997. godine, na inicijativu Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, muzej je prvi put bio angažiran na arheološkim istraživanjima unutar povijesne jezgre Grada – na istraživanjima ostataka temelja gradskih vrata u Opatičkoj ulici. Bio je to početak uspješne suradnje muzealaca i službe zaštite spomenika koja je nastavljena sve do današnjih dana. Naime, nakon toga uslijedio je niz arheoloških zahvata unutar zaštićene povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, koja su na svjetlo dana iznijela brojna materijalna svjedočanstva proteklih vremena, čijom se valorizacijom bitno upotpunjuje slika zagrebačke prošlosti.
Među inim, potrebno je istaknuti višegodišnja istraživanja u Parku Grič, gdje su pronađeni ostaci temelja kompleksa anžuvinske palače iz prve polovine 14. stoljeća, gradsko groblje iz razdoblja 16. i prve pol. 17. stoljeća te ostaci prapovijesnog naselja rane faze halštatske kulture starijeg željeznog doba iz 8. st. pr. Kr. K tome, treba napomenuti kako je zaštitnim istraživanjima provedenim tijekom uređenja hodnih ploha Trga sv. Marka potvrđeno da se to stariježeljeznodobno naselje protezalo na cijelom platou brežuljka Grič – od današnjeg Muzeja grada Zagreba, preko Trga sv. Marka, do Parka Grič – što svjedoči o brojnosti tadašnje populacije i značaju naselja u tom vremenu. Tijekom tih istraživanja pronađena su i 33 groba sa skeletnim ostacima pokojnika, među kojima pojedini svjedoče o postojanju srednjovjekovnog naselja na Gradecu i prije tatarske provale 1242. godine. Potrebno je istaknuti i otkriće radionice za izradu kaljevih peći koja je na mjestu današnjeg poslovno-trgovačkog kompleksa Centar Kaptol djelovala od kraja 14. stoljeća do dvadesetih godina 16. stoljeća. Osim toga, značajno je i istraživanje unutar današnje Gornjogradske gimnazije kojim je ustanovljeno da južno pročelje gimnazije nije građeno na srednjovjekovnom bedemu, već da se njegov temelj nalazi unutar zgrade te da je srušen prilikom građevinskih preinaka izvedenih u 19. stoljeću.
Također, već niz godina Muzej grada Zagreba istražuje i stariježeljeznodobno groblje Budinjak na Žumberku, a nalazi iz tih istraživanja pobuđuju značajan interes i međunarodnih arheologa. Tijekom 2006. i 2007. godine muzej provodi opsežna arheološka istraživanja na trasi buduće autoceste Zagreb – Sisak (dionica Zagreb – Velika Gorica – jug), gdje je na 50000 četvornih metara lokaliteta Šepkovčica pronađeno višeslojno nalazište, kontinuirano naseljavano od eneolitičkog vremena lasinjske kulture (4. tis. pr. Kr.) preko kasnobrončanodobnog horizonta te groblja i naselja antičkog perioda, sve do značajnog srednjovjekovnog sloja iz kojeg iščitavamo podatke o razdoblju hrvatskog naseljavanja ovoga prostora.
Rezultati tih istraživanja objavljivani su u stručnom i dnevnom tisku, predmeti su izlagani na izložbama, a pojedini nalazi prezentirani su na mjestu gdje su i pronađeni.
Novac grčke kolonije Messane (Mesina)
Kovan nakon 288. g. pr. Kr.
Av.: glava Zeusa s lovorovim vijencem nadesno
Rv.: ratnik sa šljemom na glavi i štit; lijevo legenda MAM( EPTINΩN)
AE, 26,5 x 27 mm; 9,13 gr
MGZ 41888 A
Kampanijski ili oskijski plaćenici koji su sebe nazivali Mamertincima (izvedeno iz oskijskog imena rimskog boga Marsa) osvojili su Mesinu oko 288. g. pr. Kr. Bili su to vrsni ratnici koji su po osvajanju Mesine proširili svoju dominaciju na šire područje sjeveroistočne Sicilije i u kratkom vremenu postali dovoljno snažni da zadrže neovisnost čak i od Sirakuze. Svoj novac su kovali isključivo u bronci.
Značenje ovog primjerka novca pronađenog tijekom arheoloških istraživanja u Parku Grič na Gornjem gradu 2005. godine, postaje to veće kad se sagleda da su, za razliku od jadranske obale, nalazi grčkih novaca u kontinentalnom dijelu Hrvatske iznimno rijetki, a posebice kad sagledamo da (prema dostupnim podacima o zbirkama u Splitu, Zadru, Visu i Hvaru) ni na Jadranu nije zabilježen nalaz mamertinskog novca. S druge strane, Arheološki muzej u Zagrebu čuva 13 primjeraka takvog novca, no bez podataka o mjestu gdje su pronađeni. Kako je vidljivo, naš primjerak je probušen te je time izgubio svoju osnovnu – platežnu – funkciju, postavši tako nakitni element s vrijednosnom, estetskom i simboličkom funkcijom. Riječ je o običaju ugradnje novca u nakit, što je prakticirano od antike pa sve do današnjih dana. Za sada je nemoguće ustanoviti u kojem povijesnom razdoblju je ovaj primjerak korišten kao privjesak – amulet, ali činjenica da je riječ o jedinom nalazu grčkog novca na području Zagreba čini ga iznimno dragocjenim.
Boris Mašić
Slike s izložbe
Vezani publicirani radovi
Dukat, Zdenka; Boris Mašić. Nalaz grčkog novca u Zagrebu. // Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu. 38, 1(2005), str. 133-137.
Mašić, Boris. Mamertinski novac. // Zagreb moj grad. 1, 8(2007), str. 22.
