Voditelj projekta: Vinko Ivić
Koncepcija izložbe: Kristian Strukić, Vinko Ivić
Koautori: Boris Kukić, Marko Vukičević
Autori pojedinih dionica: Goran Arčabić, Maja Arčabić, Andreja Der-Hazarijan Vukić, Darija Alujević
Oblikovanje izložbe: Lana Kovačić, Željko Kovačić
Zvučne kulise: dr. sc. Maja Šojat-Bikić, obrada i digitalni mastering Vito Gospodnetić
Multimedija: Mihael Pranjić, Krešo Kupres
Oblikovanje plakata i presavitka: Tajana Zver
Godine 2014., zajedno s cijelim svijetom, prisjećamo se stote obljetnice početka Prvoga svjetskog rata ili Velikoga rata, kako ga u pojedinim zemljama nazivaju.
Izložba Odjeci s bojišnice – Zagreb u Prvom svjetskom ratu dio je programa i aktivnosti Povjerenstva za obilježavanje 100. obljetnice početka Prvoga svjetskog rata (1914.-1918.) za grad Zagreb. Uz znanstveni skup, izložba predstavlja središnji događaj obilježavanja te obljetnice u gradu Zagrebu.
U godini “plimnog vala” svekolikih obljetničarskih istraživanja i obilježavanja Prvoga svjetskog rata, a imajući u vidu kako ta tema u nas nije istraživana onoliko i onako kako bi se očekivalo (s obzirom na posljedice na hrvatsko društvo koje je rat imao), i sami smo se našli u problemu kako, kao muzejska institucija, obraditi tu temu, odnosno, kako napraviti izložbu o Zagrebu u Prvom svjetskom ratu.
Uza sve poteškoće koje su pratile ovaj projekt (kratki rokovi, građa, suradnici, financijska sredstva…) stručni tim Muzeja grada Zagreba pronašao je snage i motive da se uz pomoć vanjskih suradnika prihvati ostvarivanja ove zahtjevne izložbe.
Na straži u Horodenki, III. bataljon 25. pukovnije, 1917. god., vl. Hrvatski državni arhiv
Prehrana vojničke djece, presnimak, Ilustrovani list, 19. rujna 1914. god.
Operna pjevačica Anka Horvat kao bolničarka, presnimak, Ilustrovani list, 14. studenoga 1914. god.
Nadahnuće i misao vodilju pronašli smo u stalnom postavu Muzeja, gdje smo već tematizirali Prvi svjetski rat s jednom kratkom, ali dojmljivom dionicom nazvanom Odjeci s bojišnice. Međutim, ova izložba ima puno širi i sveobuhvatniji kontekst i kao takva ostavlja prostora za stalno popunjavanje koje namjeravamo ostvariti u komunikaciji s posjetiteljima, pozivajući ih na interakciju unutar izložbene tematske cjeline I moji su predci sudjelovali u Prvom svjetskom ratu.
Dakle, cilj nam nije samo rekonstrukcija prošlih vremena i događaja već i zavirivanje u sudbine ljudi, pojedinaca, neposrednih sudionika, njihov doživljaj i refleksije koje je Veliki rat uzrokovao i ostavio, a čije posljedice osjećamo i danas.
U uvodnom dijelu izložbe posjetitelje doista “uvodimo” i upoznajemo sa Zagrebom na početku 20. stoljeća. Kratkim i jasnim slikama – spotovima – dočaravamo gospodarska, tehnička, kulturna i druga postignuća, važna politička i društvena događanja. Potom dolazimo do “prijelomno““ događaja koji je bio “okidač” za početak Prvog svjetskog rata: Sarajevski atentat, 28. lipnja 1914. Ovu dionicu izdvajamo prostorno, tematski i sadržajno, a središnji izložak je autentičan predmet žrtve sarajevskog atentata za koji očekujemo da bi trebao biti iznimna atrakcija za posjetitelje izložbe.
Slijedi tema Zagreb između atentata i rata, demonstracije i prosvjedi u Zagrebu, potom kratka i mirna svakodnevnica, a onda mobilizacija i stvaranje atmosfere ratnog oduševljenja, klicanja ratu i svečanom ispraćaju vojnika na bojište. Brojne upečatljive događaje prenosimo iz tadašnjeg tiska, posebno Ilustrovanog lista.
Mjesec dana nakon sarajevskog atentata (28. srpnja 1914.) započeo je Prvi svjetski rat.
Na izložbi po prvi put na jednom mjestu prikazujemo ustroj, naoružanje, opremu i borbeni put zagrebačkih ratnih postrojbi (53. pješačka zagrebačka pukovnija, 25. domobranska zagrebačka pukovnija i 31. lovački bataljun), bojišnice na kojima su ljudi ginuli (balkansko, istočno, jugozapadno), groblja na kojima su sahranjeni, ali i rijetke trenutke predaha u pozadini kada su se vojnici znali družiti, zabavljati i bogu moliti.
Prve dane rata Zagreb je živio “uobičajenom građanskom rutinom”, na način da su se obilježavali prigodni događaji, posjećivala kina, kazalište, koncerti, a kavane i gostionice bile su pune. Sve to kratko je trajalo, do dolaska prvih ranjenika u Zagreb.
Svečane parade s početka rata ubrzo je zamijenila okrutna stvarnost kada su se u Zagreb slijevale rijeke ranjenika, ali i izgladnjelih ljudi sa svih strana Hrvatske, pa i Bosne i Hercegovine.
Bilo je to vrijeme testiranja sposobnosti gradske uprave i gradonačelnika grada Zagreba, koji su se morali nositi s nizom problema, a ponajprije vođenjem ratnog gospodarstva, s raznim ograničenjima, opskrbom stanovništva (aprovizacijama), rekvizicijama, vojačenjima, nedostatkom novca, što je na izložbi zorno prezentirano.
Društveni život Zagreba u ratno vrijeme ogledao se najčešće u brojnim dobrotvornim akcijama i manifestacijama. Slike sa zagrebačkih ulica i zagrebačke svakodnevice obilježavaju nestašice, skupoća, siromaštvo, nesigurnost, vojnici i ranjenici po ulicama, ratna siročad i zapuštena djeca. Brojne fotografije, karikature, arhivsko gradivo i muzejska građa vjerno prikazuju socijalnu sliku grada Zagreba koji je postao “zaleđe bojišnice”.
Unatoč velikim poteškoćama, bijedi i neimaštini u gradu “život teče”, događaju se i one ljepše stvari, istina, u puno manjoj mjeri – snima se prvi hrvatski kino-film, zagrebačke gospođe prate modne trendove (što nailazi na osude), mobilizirani ratni umjetnici Oton Iveković, Robert Frangeš-Mihanović, Jerolim Miše i drugi priređuju izložbe.
Ipak, glavne aktivnosti odnose se na humanitarne i patriotske akcije "za naše junake", sakupljaju se milodari za obitelji poginulih i ranjenih. Brojni aktivisti (Milka Pogačić) i dobrotvori (Šandor Alexander) ističu se svojim radom i dobročinstvima. Organiziraju se dobrotvorni koncerti, zabave, predstave, izložbe, sportske priredbe - nogometne utakmice, teniski turniri…
Humanitarne udruge, poput Odbora zagrebačkih gospođa i Crvenog križa, nastoje u okviru svojih mogućnosti pomoći brojnim izbjeglicama, djeci mobiliziranih, poginulih vojnika, invalida, ranjenika, udovice…
Zdravstvenoj skrbi za ranjenike koji u velikom broju pristižu u grad sa svih bojišnica, pridaje se posebna pozornost. Preko tiska poziva se građanstvo u pomoć, a uz redovne, organiziraju se i pričuvne bolnice i barake, a dobrovoljni bolničari skrbe za ranjenike i invalidne osobe.
Međutim, ima onih koji se nikada nisu vratili, koji su pali “za dom i kralja”. Neke od zaboravljenih priča – o našim precima, Zagrepčanima poginulim u Prvom svjetskom ratu – prikazat ćemo s dužnim poštovanjem i pijetetom na ovoj izložbi.
S epilogom – sudbonosne odluke i događaji – zaključujemo izložbu.
Hrvatski sabor donosi odluku o prekidu svih državnopravnih veza s Austrijom i Ugarskom (29.10.1918.) i pristupanju Hrvatske državi Slovenaca, Hrvata i Srba uz velike manifestacije odobravanja i podrške građana i radnika na Markovom trgu.
Krajem studenoga (23/24) Hrvatski sabor žurno donosi odluku o ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom. Gotovo istovremeno, srpska konjica ulazi u Zagreb, uz mimohod srpske vojske u Ilici, i francuskih četa na Trgu bana Josipa Jelačića.
Akt o ujedinjenju potpisala je delegacija Slovenaca, Hrvata i Srba u Beogradu 1. prosinca 1918.
Protiv ujedinjenja organizirane su demonstracije 5. prosinca 1918. godine. Hrvatski vojnici, povratnici s bojišta izišli su iz vojarni i zajedno s građanima krenuli na Jelačićev trg gdje su ih dočekale pristaše Narodnog vijeća – vladine snage i dragovoljci koji su na njih pucali s okolnih zgrada. Tom prilikom ubijeno je 13, a ranjeno 17 demonstranata (“Prosinačke žrtve”).
Hrvatska, pa time i grad Zagreb, dočekali su kraj rata uz velike civilne i vojne žrtve, gospodarske gubitke, u stanju anarhije, neimaštine, nesigurnosti i političke iluzije u ravnopravnost novoostvarenog kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno, jugoslavenske zajednice.
Danas, u drugom desetljeću dvadesetprvog stoljeća još uvijek su bolna i traumatična promišljanja o posljedicama i naslijeđu Prvog svjetskog rata. Stoga, ovo obilježavanje stote obljetnice početka Prvog svjetskog rata nije samo odavanje počasti žrtvama, već prilika i poticaj za novo promišljanje o razumijevanju ratova i nasilja, o miru i suživotu.
Vinko Ivić
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, MGZ
Katalog izložbe
Odjeci s bojišnice – Zagreb u Prvom svjetskom ratu / urednik Kristian Strukić.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2015.
Vezana događanja
Noć muzeja, 30. siječnja 2015.
9.570 posjetitelja u Noći muzeja, 30. siječnja 2015.
Predavanja “Humanost u ratu”, 4. i 5. ožujka 2015.
Predstavljanje monografije – kataloga izložbe, 8. prosinca 2015.
