Muzej grada Zagreba u suradnji s Muzejom grada Karlovca, izložba u Galeriji "Vjekoslav Karas" u Karlovcu
Koncepcija izložbe: Vanda Ladović (MGZ), Gradski muzej Karlovac
Na zajedničkoj izložbi Gradskog muzeja Karlovac i Muzeja grada Zagreba, na prvoj ovogodišnjoj likovnoj priredbi u karlovačkoj Galeriji slika “Vjekoslav Karas”, izloženo je 77 portreta zagrebačkih i karlovačkih građana. Za gostovanje u Karlovcu Muzej grada Zagreba odabrao je portrete Zagrepčana iz 19. stoljeća. Međutim, izloženim materijalom nije obuhvaćeno čitavo stoljeće, već samo prva polovica, odnosno razdoblje od tridesetih do šezdesetih godina, tj. do pojave prvih fotografa u Zagrebu, Julija Hühna i Franje Pommera. No, ni iz toga vremena nisu dakako izloženi svi portreti koje Muzej grada Zagreba posjeduje, već samo četrdesetak najkvalitetnijih.
Ti izabrani portreti prikazuju likove tadašnjih Zagrepčana i Zagrepčanki: likove trgovaca, zanatlija, uglednih činovnika, njihovih žena i djece, dakle, predstavnike tadašnje građanske klase koja je u to vrijeme i u Zagrebu ekonomski jačala i stala igrati važnu ulogu u političkom, društvenom, ekonomskom i kulturnom životu Zagreba.
Istovremeno s njenim istaknutijim položajem i važnošću u društvu javljale su se i njezine adekvatne potrebe, među ostalim, i potreba i želja za portretiranjem kako njih samih tako i članova njihovih obitelji.
Međutim, kako u Zagrebu u ono vrijeme nije još bilo domaćih školovanih slikara portretista, to su narudžbe za portretiranje dobivali strani putujući majstori koji su bili školovani u Beču, Münchenu, Veneciji, Rimu, pa i u Parizu. Kvaliteta njihovih radova nije ujednačena iako su u prosjeku svi dali solidna djela, usprkos tome što su manje-više morali udovoljiti ukusu i željama naručitelja. No, i u nizu na taj način nastalih konvencionalnih, ali zanatski solidnih portreta, ima i lijep broj takvih koja svojim likovnim, umjetničkim vrijednostima dosižu nivo srednjoeuropskog, napose bečkog bidermajerskog slikarstva. To su, u prvom redu, radovi dvojice najpoznatijih predstavnika našeg bidermajerskog slikarstva, Mihaela Stroya i Ivana Zaschea, zatim pojedinačni portreti Porkertha, Wienza i Ferstlera te nekoliko drugih anonimnih majstora.
Portreti Zagrepčana u zbirci Muzeja grada Zagreba iz prvih šezdeset godina 19. stoljeća, a napose ovaj izbor na izložbi, pružaju nam mogućnost da upoznamo likovnu situaciju u Zagrebu u ono vrijeme. Osim toga, oni, uz osobite pojedinačne likovne vrijednosti, predstavljaju svi zajedno, i oni umjetnički više i oni umjetnički manje vrijedni, dragocjenu kulturno-povijesnu vrijednost. Stoga osim s likovno-umjetničkog aspekta valja materijal te vrste često puta gledati i s jednako važnog kulturno-povijesnog aspekta.
dr. Franjo Buntak
(izvor MGZ, Ostavština Franje Buntaka, kut. 3, fasc. 80)
Više o izložbi Portreti Zagrepčana u 19. stoljeću možete saznati ovdje.
Slike s izložbe
Vezani članci
»Portreti Zagrepčana XIX stoljeća«. // Večernji list, 3. veljače 1970., str. 11.
Izložba portreta. // Karlovački tjednik, god. XVIII, br. 5, 5. veljače 1970., str. 12.
Portreti Karlovčana i Zagrepčana. // Karlovački tjednik, god. XVIII, br. 6, 12. veljače 1970., str. 24.
Cvetkova, Elena. Zagrebački i karlovački preci. // Večernji list, 7. i 8. ožujka 1970., str. 14.
Hruškovec, Tomislav. U potrazi za izgubljenim licima. // Telegram, 27. ožujka 1970., str. 10.
