Izložba je otvorena u Noći muzeja Hrvatskog muzejskog društva
Koncepcija izložbe: Boris Mašić, Aleksandra Bugar
Oblikovanje izložbe: Miljenko Gregl
Svjedoci smo vremena u kojem intenzivna graditeljska aktivnost vrlo često ugrožava spomeničku baštinu i prirodni okoliš. Pod sve učestalijim pritiscima globalnog kapitala i težnji za modernizacijom prometnica svjedoci smo i pozitivnih primjera suradnje na zaštiti prirodne i kulturne baštine. Tako je tijekom izrade projektne i izvedbene dokumentacije za autocestu Zagreb – Sisak, Konzervatorski odjel Ministarstva kulture RH u Zagrebu, izvršivši preliminarna istraživanja na budućoj trasi autoceste, uvjetovao investitoru – Hrvatskim autocestama – provođenje arheoloških istražnih radova na dijelovima trase koji prolaze preko arheoloških lokaliteta. Jedan od lokaliteta bio je Šepkovčica, smješten na ulazu u Veliku Goricu, uz željezničku prugu Zagreb – Sisak, na kojem je Muzej grada Zagreba započeo istraživačke radove u studenom 2006. godine.
Riječ je o prostoru Turopolja, u kojem je do sada utvrđen čitav niz arheoloških lokaliteta od prapovijesti do visokog srednjeg i novog vijeka. Brojni lokaliteti već su istraženi, dok mnogi još pobuđuju znatiželju stručne javnosti. Većinom su to rimskodobni lokaliteti, jer je taj prostor intenzivno živio upravo u razdoblju antike. Rimski utjecaji u Turopolju pojavljuju se u vremenu nakon što su Oktavijanove legije osvojile Sisciju 35. god. pr. Kr. Kroz sljedeća četiri stoljeća rimske dominacije Turopolje se intenzivno romaniziralo, čemu je bitno doprinijela izgradnja naselja Andautonija, ali i postojanje prometnica koje su Sisciju, preko Emone i Petovija, povezivale sa središtem imperija i ostalim provincijama.
Istu kulturološku sliku pruža nam i lokalitet Šepkovčica. Do otvorenja izložbe istražena je samo četvrtina lokaliteta, a otkriveni podaci svjedočili su o životu na toj lokaciji od 4. tisućljeća pr. Kr. do srednjega vijeka. Najbrojniji nalazi pripadaju razdoblju antike, a najviše ih potječe iz groblja na kojem su pokojnici ukopavani u razdoblju od 1. do 4. stoljeća.
Izložba je pokušala na sugestivan način predstaviti sve faze arheoloških iskopavanja, od rezultata terenskog pregleda lokaliteta, preko prethodne dokumentacije i samih arheoloških nalaza, do situacije kada nepredviđena dubina arheološkog sloja zahtijeva dodatni angažman i investitora i arheologa.
Ponajprije smo, široj i stručnoj javnosti, željeli predstaviti dotadašnje rezultate istraživanja te ukazati na značaj nalaza otkrivenih u nepunih dva mjeseca istraživačkog rada. Iz tog su razloga izlošci bili samo dijelom rekonstruirani i restaurirani, upravo onoliko koliko su omogućavali sagledavanje njihove estetske, povijesne i muzealne vrijednosti.
Boris Mašić
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, MGZ
Vezani članci
Arheološka istraživanja na A11. // HUKA bilten, 10, ožujka 2007., str. 5.
Jambrović, Dražen Poštujte naše tragove. // Eko revija. 3, 12(2007), str. 50-51.
