Koncepcija izložbe: Maja Arčabić, Vesna Leiner
Voditeljica pedagoško-andragoških radionica: Vesna Leiner
Oblikovanje izložbe: Bilić_Müller Design Studio
U sklopu izložbe održavat će se interaktivne i kreativne radionice od 3. do 18. svibnja, radnim danom od 11 do 14 sati.
Najave na telefon: 01/ 4851 362.
ICOM (International Council of Musems), Međunarodno muzejsko vijeće, od 1977. godine 18. svibnja obilježava Međunarodni dan muzeja. Posljednjih godina u tu je akciju bilo uključeno oko 30.000 muzeja, iz više od 100 država svijeta. Obilježavajući taj dan raznim akcijama, izložbama, predavanjima, radionicama i sl. želimo podsjetiti javnost na značajnu ulogu muzeja u društvu, posebice u očuvanju baštine. Muzeji su mjesto gdje se naslijeđe koje smo baštinili od naših predaka, prikuplja, proučava i čuva te putem izložbi i različitih muzejskih akcija prezentira javnosti.
Ovogodišnja manifestacija odvija se pod motom Muzeji i sjećanja. Tom temom želi se ukazati na važnost memorije u razvoju civilizacije. Svaki predmet koji koristimo sadržava brojne, ponekad nama neprepoznatljive informacije: od podatka tko i kada ga je izradio, čemu služi, gdje i kako je nabavljen, do imena vlasnika i sl. Stoga je bitno prikupljati predmete koji nam pomažu u nadopunjavanju slike o prošlim vremenima i događajima koji su na razne načine utjecali na život i razvoj, kako pojedinca, tako i cjelokupne zajednice. Muzejski predmeti su odraz tehničkih dostignuća, svjetonazora i kulture življenja svog vremena.
Sjećanje igra višestruku ulogu u životu čovjeka, ono definira i naše djelovanje u sadašnjosti, postaje poveznica na relaciji pojedinac – obitelj – zajednica.
Muzej grada Zagreba se izložbom te interaktivnim radionicama naslovljenima Sa šeširom na glavi ... i ove godine pridružuje ICOM-ovom obilježavanju Međunarodnog dana muzeja, kao i 16. muzejsko-edukativnoj nagradnoj igri Dodir Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva.
Zašto šešir? Riječ je tek o pokrivalu za glavu koje nas štiti od kiše, sunca, vjetra,... No, šeširi, kao i drugi predmeti koje svakodnevno koristimo, sadrže i razne skrivene informacije.
Šeširi su nezaobilazan odraz mode i stila odijevanja nekog vremena, a njihovi vlasnici sudjelovali su u razvoju i oblikovanju tadašnjeg društva. Osim kao modni detalj, pokrivala za glavu imala su i funkcionalnu ulogu. Tako kuharska kapa, zaštitna kaciga ili kruna mogu biti dio neke uniforme, ali i simbol po kojem prepoznajemo određeno zanimanje ili status neke osobe.
Izloženi šeširi i kape ocrtavaju razna povijesna razdoblja, a pripadali su znanim i neznanim Zagrepčankama i Zagrepčanima. Svi su oni sudjelovali u životu našega grada i na određeni način oblikovali njegovu povijest – političku, kulturnu, gospodarsku...
Osim muzejskih predmeta, izložene su i kopije pokrivala za glavu. Dodirnite ih i isprobajte! 'Postanite' ilirka Sidonija Rubido, ilirac Ljudevit Gaj, Elizabeta, supruga austrijskog cara i hrvatsko-ugarskog kralja Franje Josipa I. – poznatija kao Sisi, slikarica Slava Raškaj, gradski stražar s kraja 19. st., kuhar itd. Akcijom Dodir vraćamo vas u vrijeme kada su vlasnici predmeta živjeli. Pozivamo vas da i sami donirate Muzeju grada Zagreba kape, šešire, tokice... Zanima nas tko ih je nosio, kada i kako su nabavljeni. Imate li neku zanimljivu priču vezanu uz taj predmet?
Izložba i kreativne radionice Sa šeširom na glavi... namijenjene su svim dobnim skupinama, zaposlenima i nezaposlenima, umirovljenicima, učenicima i studentima te ženama i muškarcima. Kroz njih ćemo 'upoznati' vlasnike šešira, odnosno njihovu ulogu i djelovanje u našem gradu.
Vesna Leiner
Slike s izložbe
![](/UserFiles/image/izlozbe/Sa-sesirom-na-glavi-1.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Sa-sesirom-na-glavi-2.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Sa-sesirom-na-glavi-3.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Sa-sesirom-na-glavi-4.jpg)
![](/UserFiles/image/izlozbe/Sa-sesirom-na-glavi-5.jpg)
Ženski lovački šešir od pusta, Beč, oko 1870. god.
![](/UserFiles/image/izlozbe/Sa-sesirom-na-glavi-6.jpg)
Šešir ukrašen cvijećem, Beč, oko 1903. god. Šešir je nosila Zlata Lubiensky.
![](/UserFiles/image/izlozbe/Sa-sesirom-na-glavi-7.jpg)
Fašnička kapa od pliša, Zagreb, oko 1930. god. Šešir iz
ostavštine obitelji Cuculić izradila je zagrebačka modistica
Leonore Schneider.
![](/UserFiles/image/izlozbe/Sa-sesirom-na-glavi-8.jpg)
Tokica od srebrnog lamea, Beč, oko 1925. god. Šešir je nosila Olga Antonini.
![](/UserFiles/image/izlozbe/Sa-sesirom-na-glavi-9.jpg)
Kapa za vožnju od lana, Zagreb, oko 1930. god. Kapu je nosila Olga Antonini.
![](/UserFiles/image/izlozbe/Sa-sesirom-na-glavi-10.jpg)
Šešir od kolorirane slame, Zagreb, oko 1924.
Šešir je nosila Olga Antonini.
![](/UserFiles/image/izlozbe/Sa-sesirom-na-glavi-11.jpg)
Šešir od perja, Beč, oko 1930. god. Šešir je nosila Alma pl. Balley.
![](/UserFiles/image/izlozbe/Sa-sesirom-na-glavi-12.jpg)
Cilindar, Beč, oko 1925. god. Šešir je kupljen u trgovini Andrije Mutafelije.
![](/UserFiles/image/izlozbe/Sa-sesirom-na-glavi-13.jpg)
Sokolska konjička kapa, Zagreb, oko 1930. god.
foto Miljenko Gregl i Maja Arčabić, MGZ