Muzej grada Zagreba, gostovanje u Turističkom društvu Gornji grad u Zagrebu
Koncepcija izložbe: dr. Franjo Buntak
Za prvu izložbu u Turističkom društvu Gornji grad Muzej grada Zagreba odabrao je materijal koji bi mogao biti zanimljiv ne samo Zagrepčanima, već i strancima i turistima, koji sve više dolaze u naš grad i u velikom broju posjećuju upravo ove prostorije.
Izložene slike, a to su uglavnom grafike te pokoje ulje i akvarel, prikazuju Zagreb 19. stoljeća, njegove panorame ili pojedine dijelove. Prve su zanimljive jer prikazuju stanje teritorijalnog razvoja Zagreba od početka prve do početka druge polovice 19. st., a druge su zanimljive u svojim pojedinostima, u svojim detaljima.
Međutim, jedne i druge prikazuju nam Zagreb koji bi današnja generacija jedva prepoznala, tako je to bio malen gradić prema današnjem velikom Zagrebu. I doista, prema onovremenom Beču, Pešti ili Grazu bio je mali periferijski gradić, iako je već dva-tri stoljeća bio glavni grad Hrvatske. U vrijeme u kojem ga prikazuju izložene slike brojio je otprilike između deset i dvanaest tisuća stanovnika.
Bilo je to vrijeme kad su Gornji grad i Kaptol bili žarišta zagrebačkog života, a Donji grad bio još malo podgrađe. Premda se život iz Gornjega grada počeo spuštati u Donji grad već od kraja 18. stoljeća, ipak se taj Donji grad još u prvim desetljećima 19. stoljeća nije prostorno mnogo razvio. On se skupio uglavnom oko današnjeg najužeg centra: Ilice, Trga Republike, Preradovićevog trga, gornjeg dijela Frankopanske, Preradovićeve, Gajeve i Petrinjske ulice i Trga bratstva i jedinstva.
Sav ostali prostor prema jugu bio je još neizgrađen, prekriven livadama, pašnjacima, travnjacima, oranicama, vrtovima, a bilo je tu dakako graba i baruština, kako nam to prikazuju neki suvremeni pisci. Na prostorima gdje se danas dižu dvokatnice, trokatnice, prostiru trgovi ili reprezentativni parkovi ili prolaze asfaltirane ulice, vidimo i na našim slikama polja i livade, a na njima seljake kako zubljaju, kupe sijeno, kosce, žetelice, vidimo pastira kako čuva stado, volovske sprege natovarene žitom ili sijenom, polja posuta grmljem i drvećem, vidimo nizove jablanova kako se redaju tamo negdje na početku današnje Martićeve ili sredinom Gajeve ulice.
Julius Hühn, Jelačićev trg, Zagreb, 1860., kolorirana litografija, MGZ 1264
A na jednoj poznatoj litografiji Juliusa Hühna vidimo i život u samome gradu, na Trgu Republike, tadašnjoj Harmici, život grada prije sto godina... Život s prometom u kojem osim građana, seljaka iz okolice Zagreba, vojnika, oficira, gradskog pandura, piličara i konja sudjeluju i volovi. Dva su upregnuta u kola s ogromnom bačvom, dok druga dva vuku prazna seljačka kola sjevernom stranom Trga. Oni se kreću Trgom nesmetano, očito bez bojazni da će ih na njihovom putu spriječiti prometno redarstvo.
Izložene slike datiraju od početka 19. stoljeća do pojave fotografskog umijeća koje je najvećim dijelom istisnulo i zamijenilo originalni slikarski rad i već u zadnjim desetljećima 19. stoljeća i kasnije dalo niz vrijednih panorama i slika grada.
Za većinu izloženih slika znadu se i autori, premda nisu svi neka poznata imena, osim Zaschea, Strohbergera i Hühna, koji u našoj povijesti umjetnosti, naročito povijesti umjetnosti Zagreba zauzimaju vidno mjesto.
Pri izboru i izlaganju ovih slika nije odlučivala njihova umjetnička vrijednost, već njihovo kulturno-povijesno i dokumentarno značenje. A one za Zagreb doista predstavljaju dragocjen i vrlo vrijedan kulturno-povijesni i dokumentarni materijal te ga kao takvog valja i gledati.
dr. Franjo Buntak
(izvor MGZ, Ostavština Franje Buntaka, kut. 3, fasc. 64)
Slike s izložbe
foto Josip Vranić, MGZ
Vezani članci
Cvetkova, Elena. Slike o starom Zagrebu. // Večernji list, 6. srpnja 1966., str. 7.
