Muzej grada Zagreba, gostovanje u Gradskoj vijećnici, Zagreb
Koncepcija izložbe: dr. Lelja Dobronić
Oblikovanje izložbe: Joža Ladović
Muzej grada Zagreba, u nastojanju da svoje zbirke što više približi širokim slojevima građanstva, priredio je dosad više izložaba izvan svoje muzejske zgrade. Jednako kao za otvorenje svoje pokretne izložbe “Počeci Ustanka na području Zagreba” u svibnju prošle godine, poslužio se i sada lijepim prostorom atrija nove gradske vijećnice. Ovoga puta izložio je Muzej grada Zagreba stare planove Zagreba. Taj dragocjen materijal sabran u ovom muzeju prvi put je sada dan na uvid javnosti. On je uvijek privlačan i zanimljiv za građane Zagreba, a danas naročito, kad su svi zainteresirani za urbanistički plan Zagreba kao cjeline i pojedinih njegovih općina i dijelova.
Ti stari planovi Zagreba izloženi su kronološkim redom i popraćeni kratkim objašnjenjima. Na prvom se mjestu nalaze kopije dviju varijanti najstarijeg poznatog plana, kojih se originali čuvaju u Nacionalnoj knjižnici u Beču, a potječu iz prve polovine 16. stoljeća. Bili su izrađeni u vezi s obranom od Turaka, a prikazuju Gornji grad i Kaptol s kulama, zidinama i najznatnijim građevinama.
Idući plan izradio je 1766. godine geometar Kneidinger, a prikazuje ne samo tadašnji mali gradić (današnji Gornji grad), već čitavo vanjsko gradsko područje, koje se protezalo od vrha Sljemena do južno od rijeke Save.
Zatim slijedi niz planova iz 19. stoljeća. Od njih je prvi plan Zagreba oko 1825., koji je dao izraditi otpremnik poštanskih diližansa u Zagrebu Petar Hailler za svoje putnike, da im olakša snalaženje u našem gradu. Uz taj plan izložen je gotovo istovremen grafički prikaz Zagreba sa karte geometra Szemana.
Idući je plan Gornjega grada iz 1845. izrađen u vezi s pogibijom takozvanih srpanjskih žrtava, koje su u teškim stranačkim borbama izgubile živote na Markovom trgu. Usput je prikazan i Markov trg u to vrijeme fotografijom uljene slike slikara Strohbergera.
Slijede prva specijalka Zagreba izrađena i izdana u Beču 1853/54., a zatim prvi detaljan tlocrt Zagreba na hrvatskom jeziku, izrađen i štampan u Zagrebu 1864. godine. Uz njih su izložene i vedute Zagreba iz onog vremena, da bi posjetilac dobio predodžbu o izgledu i veličini tadašnjeg grada. Dolaze na red planovi Zagreba iz 1878. i 1889., u kojima su označene najstarije regulatorne osnove, to jest urbanistički planovi za izgradnju Donjega grada.
Dvadeseto stoljeće zastupano je samo nekim najmarkantnijim planovima. Oni iz 1902. prikazuju znatnu teritorijalnu promjenu što ju je Zagreb doživio na samom početku ovog stoljeća pripajanjem istočnih i jugoistočnih područja od današnjeg Kvaternikovog trga do potoka Štefanovca. Prvi plan Zagreba turističkog karaktera s naročito naznačenim javnim zgradama potječe iz 1911. godine. Stanje između dva rata prikazano je planom iz 1923., zatim zanimljivom snimkom grada iz poluptičje perspektive iz 1926., specijalkom Zagreba i okolice iz 1929. te konačno tlocrtom grada s popisom ulica iz tridesetih godina.
Na izloženim starim planovima grada moguće je pratiti razvoj Zagreba od njegovog srednjovjekovnog stanja do opsega velikog grada. Kako je razvoj Zagreba u prošlosti vrlo zanimljiv s obzirom na planove koji se izrađuju za njegov razvoj u budućnosti, to je i ova izložba vrlo aktualna i zato privlačna za publiku.
Lelja Dobronić
Slike s izložbe
Vezano izdanje
Dobronić, Lelja. Stari planovi Zagreba.
Zagreb : Urbanistički zavod grada Zagreba, 1961.
Vezani publicirani radovi
Dobronić, Lelja. Izložba Muzeja grada Zagreba Stari planovi Zagreba. // Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske. 11, 1(1962), str. 9-10.
Ostali vezani članci
Bizjak, Vlado. Zidovi Gradeca dugi 991 korak : uz izložbu starih mapa i planova Zagreba. // Vjesnik, 13. veljače 1962., str. 5.
Koharović, Saša. Izložbe u atriju vijećnice. // Zagrebačka panorama. 3, 2(1963), str. 26.
