Koncepcija izložbe: Slavko Šterk
Multimedija: mr. sc. Maja Šojat-Bikić
Oblikovanje izložbe: Ivan Ružić
Oblikovanje plakata: Miljenko Gregl
U ranim devedesetim godinama 19. stoljeća pa do pred kraj Prvog svjetskog rata, grad Zagreb oduševljen je novim fotografskim pronalaskom – stereoskopskom fotografijom, koja, u tada relativno malom gradu, ima svoj solidan temelj u snimcima J. Hühna, ostvarenim samo deset godina nakon njihova prvog otkrića u Londonu, a s "grafičkom panoramom" E. Kastiane postaje masovnim medijem.
Svaka imućnija građanska obitelj u Zagrebu posjedovala je tucete stereoskopskih snimaka, koje je, u društvu zajedničkih prijatelja okupljenih u dnevnoj sobi, obično nedjeljom poslijepodne, gledala zabave radi ali i u edukativne svrhe.
Nakon "piktorijalizma", paralelno s "novim realizmom", fotografi nastoje optički produbiti stvarnost.
Radovi četvorice fotografa daju svojevrsni pečat zagrebačkoj stereoskopskoj fotografiji, posebice onoj koloriranoj (Josip Kokalj, Vladimir Guteša, Alois Beer i Josip Otokar Fleischlinger).
Kokalju se, po nekoj unutarnjoj vokaciji, prigradski, seoski pejzaži s idiličnim prizorima, otkrivaju sami po sebi. U njima, prozvavši ih pomalo ironično "partijama", ostvaruje svoje najbolje radove. Naprotiv, u gradskim ambijentima pribjegava vještom "aranžiranju" kako bi postigao što jače stereoskopske efekte.
Za razliku od njega, Beer u svojim "stereo-parovima" prikazuje elegantni, aristokratski Zagreb iz vremena "historicizma", ne toliko nailazeće "secesije". On na najotmjenijem komunalnom poduhvatu grada, Zelenoj potkovi, zna "uhvatiti" i nacionalnu ikoniku, primjerice spomenik Petru Preradoviću.
Arhitektura spomeničke naravi starih jezgri glavni je motiv Gutešinih stereoskopskih snimaka. One se po kvaliteti ne mogu mjeriti s njegovim fotografijama pejzažnih veduta okolice grada ili s portretima, u kojima zna pribjeći i "plemenitim postupcima" (bromografiji). Uz Beera, jedini je fotograf koji svoja djela izlaže na fotografskim izložbama.
Fleischlinger je službeni fotograf vojnih zbivanja, ali i pored toga zanimaju ga svečani događaji na ulici; oni poput uzletanja balona, folklorno-egzotični na obalama Save ili sportska natjecanja. U tome smislu, sva četvorica su vrsni reporteri (događaje snimaju u bliskom vremenskom slijedu, u pet-šest snimaka). Najzanimljiviji Fleischlingerovi radovi svakako su kolor diapozitivi, ostvareni autochrom postupkom nakon 1907. godine, koje po vrijednosti možemo izjednačiti sa snimcima Lea A. Vettera, Milana Klemenčića ili Gabrijela Piccolija.
Ono što je karakteristično za ove autore jesu "autoportreti". Tamo gdje je to moguće, postavljaju kameru pred sebe, kao svog nijemog svjedoka, dokazujući da ne cijene samo svoju profesiju, već da odaju i "hommage" fotografiji kao takvoj. Prateći kroz njihova djela njihov životni i umjetnički put, usporedno pratimo i opću povijest zagrebačke fotografije te njihov najznačajniji doprinos – vraćanje fotografije njezinom bitku – realizmu.
Svi putuju, mijenjaju svoja prebivališta te nastoje "uhvatiti" što više prizora oko sebe i svijet učiniti svojim. Iz postojećih negativa u foto atelijerima umnožavaju svoje snimke, kako stereoskopske i obične albuminskim fotografijama, tako i staklene diapozitive svih formata. Financijski se snalaze i tako da svoje radove prodaju ilustriranim časopisima. S pojavom svjetlotiskarskih zavoda, sa sve većim umnožavanjem razglednica, popularizacijom kina, uvođenjem sve većeg broja ilustriranih časopisa, u toj oštroj konkurenciji oni gube.
Slavko Šterk
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, Maja Šojat-Bikić, MGZ
Katalog izložbe
Šterk, Slavko. Stereoskopska fotografija na prijelomu XIX. u XX. stoljeće iz fundusa Muzeja grada Zagreba.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2002.
Vezani članci
J. Š. Stereoskopska fotografija na prijelazu stoljeća. // Vjesnik, 25. studenoga 2002., str. 15.
Put u prošlost. // Večernji list, 26. studenoga 2002., str. 17.
Ivandić, Martina. Trodimenzionalna preteča filma i televizije. // Vjesnik, 27. studenoga 2002., str. 15.
Ivandić, Martina. Zagreb i okolica kakvi su nekada bili. // Vjesnik, 2. prosinca 2002., str. 16.
Vrkljan-Križić, Nada. Stereoskopska fotografija na prijelomu XIX. u XX. stoljeće iz fundusa Muzeja grada Zagreba. // Vijesti muzealaca i konzervatora. 51, 2-4(2002), str. 51.
Gostovanja
Stereoskopska fotografija na prijelomu XIX. u XX. stoljeće iz fundusa Muzeja grada Zagreba, Muzej grada Rijeke, 2003.
Stereoskopska fotografija na prijelomu XIX. u XX. stoljeće iz fundusa Muzeja grada Zagreba, Povijesni muzej Istre, Pula, 2003.
Stereoskopska fotografija na prijelomu XIX. u XX. stoljeće iz fundusa Muzeja grada Zagreba, Muzej grada Šibenika, 2003.
Stereoskopska fotografija na prijelomu XIX. u XX. stoljeće iz fundusa Muzeja grada Zagreba, Muzej grada Splita, 2003.
Stereoskopska fotografija na prijelomu XIX. u XX. stoljeće iz fundusa Muzeja grada Zagreba, Etnografski muzej Rupe, Dubrovnik, 2003.
Stereoskopska fotografija na prijelomu XIX. u XX. stoljeće iz fundusa Muzeja grada Zagreba, Muzej Slavonije, Osijek, 2004.
