Muzej grada Zagreba u suradnji s knjižnicom Vladimira Nazora, gostovanje u Knjižnici Vladimira Nazora, Špansko, Zagreb, pokretna izložba fotografija u povodu Mjeseca hrvatske knjige
Koncepcija i oblikovanje izložbe: Ivan Ružić
Zagreb je urešen potkovastom linijom najljepše zamišljenih trgova u srednjoj Europi u drugoj polovini 19. stoljeća, naglašenima umjetnički oblikovanim zdanjima sa središnjim kulturnim institucijama Hrvatske. Među njima nezaobilazni značaj posjeduje svakako Trg Marka Marulića. Trg je 1928. godine dobio ime po hrvatskom književniku Marku Maruliću Peciniću (Split, 1450. do 1524. god.), autoru epskog spjeva Judita i Molitve suprotive Turkom, na hrvatskom jeziku te Davidijade, na latinskom.
Prostor Trga je nastao u vrijeme stvaranja linije zagrebačkih parkova, tzv. zelene ili Lenucijeve potkove od 1865. do 1887. godine. Na sredini Trga je od 1911. do 1913. godine podignuta zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice, vrhunsko djelo zrele secesije u Hrvatskoj. Sagrađena poticajem bana Nikole Tomašića, zgrada je najbolje djelo zagrebačkog arhitekta Rudolfa Lubynskog (Zagreb, 1873. do 1935. god.). Ukupno doživljeno umjetničko djelo, Gesamtkunstwerk, biblioteke urešeno je zidnim slikarijama, kojima dominira Razvitak hrvatske kulture Vlahe Bukovca. Ostavši nedirnuta u svim svojim dijelovima, zgrada nekadašnje NSB je i danas najvredniji spomenik secesijske arhitekture u Zagrebu i Hrvatskoj.
U njedrima toga zdanja danas se nalazi Hrvatski državni arhiv, ustanova – čuvar povijesnog pamćenja Hrvata, a nekadašnji podstanar u istočnome krilu zgrade.
Sjevernim dijelom Trga dominiraju na istoku Tehnološki i zapadno Prirodoslovno-matematički fakultet, među kojima je na travnatoj depresiji 1999. godine postavljen spomenik Marku Maruliću kipara Ante Radasa. Zanimljivost toga brončanog spomenika nije samo u ispunjenju davnašnjeg obećanja Gradskog poglavarstva iz 1928. godine, nego i jugozapadno od spomenika odvojeno postavljenoj mjedenoj ploči sa stihovima iz Judite.
Trg nije samo urešen ispred Hrvatskog državnog arhiva spomenikom Maruliću, nego i njegovo južno pročelje resi još od 1935. godine brončani spomenik arheologu don Frani Buliću kipara Frane Kršinića. Taj je dio Marulićeva trga nekada nosio ime Perivoj Frane Bulića, no danas je to ime nestalo iz uporabe.
Ivan Ružić
Slike s izložbe
