U službi arheologije

Koncepcija izložbe: Aleksandra Bugar, Boris Mašić
Likovno oblikovanje izložbe, plakata, kataloga i promidžbenog materijala: Iva Marochini, Adriana Čulek





U našim čestim razgovorima, tijekom i nakon arheoloških istraživanja, propitivali smo razne teze o interpretaciji pojedinih nalaza, raspravljali o nedoumicama, otvarali niz pitanja… Za neka su povod bili rezultati analiza, npr. radiokarbonske – koji su, ili rasvijetlili neke nedoumice, ili potvrdili postavljene teze, ali i rezultirali nizom novih zaključaka. Pojedini nalazi, npr. metalurški otpad, zahtijevali su angažiranje stručnjaka kako bi iz uzorka saznali njegov sastav na temelju kojeg je cjelokupan nalaz interpretiran kao nusprodukt proizvodnje željeza na istraživanoj lokaciji. Slaba očuvanost uklesanog natpisa na miljokazu iz Ježdovca nametnula je potrebu za iznalaženjem najadekvatnijeg načina za njegovo iščitavanje pa se izlaz našao u angažiranju stručnjaka koji koriste instrumente i metode kakve možemo vidjeti u forenzičkim (CSI) serijama. U arheologiji uvriježene antropološke analize izvršene su na brojnim pronađenim ostacima pokojnika, a forenzička metoda facijalne rekonstrukcije omogućila nam je da zaista vidimo lice stanovnice Gradeca čiji su posmrtni ostaci datirani radiokarbonskom analizom u 13. stoljeće.



Rezultati geofizičkog pregleda magnetskom metodom prikazani na odabranom segmentu lokaliteta Šepkovčica i uspoređeni s rezultatima arheološkog iskopavanja (antičko razdoblje)


Svi rezultati analiza predstavljeni na izložbi, odabrani su kao ključni momenti za interpretaciju nalaza s arheoloških lokaliteta koja je Muzej grada Zagreba istraživao u proteklih desetak i više godina. Na tragu suvremene muzeološke prakse, cilj nam je bio na odabranim eksponatima prezentirati korištene metode drugih znanstvenih disciplina, prezentirajući ih u prvom planu, a koristeći arheološki nalaz kao njihovu, svojevrsnu, fusnotu. Cilj nam je široj javnosti ukazati na činjenicu da interdisciplinarni pristup pruža daleko više informacija iz kojih možemo egzaktnije elaborirati, ponekad, naizgled, suhoparne arheološke nalaze. Izlažući arheološki nalaz u kontekstu rezultata interdisciplinarnih analiza namjera je širu javnost upoznati sa silnom dinamikom promjena kroz koje je arheologija kao znanost prošla tijekom proteklih nekoliko desetljeća, ali i ukazati na potrebu usvajanja suvremenih metoda i tehnologija pomoću kojih naša saznanja postaju sveobuhvatnija. Ujedno, pokušali smo opredmetiti proces nadograđivanja znanja pomoću kojeg predmet, izlučen iz izvornog konteksta, dobiva “dodanu” – muzealnu – vrijednost pa tako karbonizirane sjemenke iz antičkog paljevinskog groba postaju odraz pogrebnih rituala, ali i prehrane, okoliša te gospodarstva onoga doba.



Urna sa spaljenim kostima pokojnika iz groba 1 s lokaliteta Šepkovčica (druga pol. 1. st. - 2. st.) i fotografija nalazne situacije groba 1



Karbonizirane sjemenke prosa (Panicum miliaceum) pronađene u antičkim paljevinskim grobovima na lokalitetu Šepkovčica i fotografija prosa u prirodi



MUZEJ GRADA ZAGREBA U SLUŽBI ARHEOLOGIJE

Prvi tragovi arheološkog djelovanja Muzeja grada Zagreba nalaze se 1911. godine, u promemoriji tadašnjeg direktora Emilija pl. Laszovskog u povodu nalaženja i preuzimanja osam arheoloških predmeta pronađenih prilikom dogradnje gradske vijećnice u Vijećničkoj, danas Kuševićevoj ulici. Gotovo osamdeset godina kasnije, 1989. godine, prilikom restauratorskih zahvata na spomeničkom kompleksu unutar kojega se danas nalazi Muzej grada Zagreba, arheolozi su započeli zaštitna istraživanja koja su, s manjim prekidima, trajala sve do otvorenja novog stalnog postava 1997. godine. Tijekom tih istraživanja pronađena je građa koja svjedoči o postojanju naselja na brdu Grič od prapovijesnog vremena (7. / 6. st. pr. Kr.), a 1993. u Muzeju je zaposlen i prvi kustos arheolog pa od tada Muzej grada Zagreba vodi istraživanja na lokalitetu Budinjak koja su rezultirala monografskim izdanjem Budinjak – Kneževski tumul, objavljenim 1999. godine. Spomenute, 1997. godine, na inicijativu Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, muzej je prvi put bio angažiran na arheološkim istraživanjima unutar povijesne jezgre Grada – na istraživanjima ostataka temelja gradskih vrata u Opatičkoj ulici. Bio je to početak uspješne suradnje muzealaca i službe zaštite spomenika koja je nastavljena sve do današnjih dana. Naime, nakon toga uslijedio je niz arheoloških zahvata unutar zaštićene povijesne urbane cjeline Grada Zagreba (Kaptol, Park Grič, Vranicanijeva poljana, Trg Sv. Marka, Demetrova, Mletačka, Mesnička, Opatička ulica, Remete…), ali i njegove okolice (Sv. Križ Brdovečki, lokaliteti na trasi autoceste Zagreb – Sisak). Ona su na svjetlo dana iznijela brojna materijalna svjedočanstva proteklih vremena, čijom se valorizacijom bitno upotpunjuje povijesna slika Zagreba i njegova okruženja. Već u istraživanjima unutar kompleksa današnjeg Muzeja grada Zagreba korištene su kronometrijske analize (dendrokronološka datacija drva iz bedema i radiokarbonsko datiranje prapovijesnih uzoraka) kako bi se sa sigurnošću utvrdilo vrijeme nastanka pojedinih nalaza.

Potom je uslijedio čitav niz arheoloških istraživanja, u gradskoj jezgri i u bližoj i daljoj okolici grada tijekom kojih su izvršene različite prirodoznanstvene analize kako bi se pojedini ključni segmenti istraživanja dodatno argumentirali. Tako su metalni predmeti s Budinjaka prije konzervacije i restauracije snimani rendgenom te su izvršene nedestruktivne kemijske analize sastava metala.



                                 Slika prostorne predodžbe građe drva hrasta u tri ravnine



Drvena konstrukcija bunara 3 s lokaliteta Okuje, antičko razdoblje (lijevo) i mikroskopska snimka uzorka hrastove grede iz istoga bunara (desno)


Brojni osteološki grobni nalazi s lokaliteta Vranicanijeva poljana, Park Grič, Trg sv. Marka, Remete, Šepkovčica i Okuje datirani su radiokarbonskom metodom, a prošli su i opsežne antropološke (bioarheološke) analize. Nalazi s posljednja dva spomenuta lokaliteta analizirani su na više načina: flotacijom grobnih zapuna pronađene su sjemenke koje su analizirane arheobotaničkim metodama, brojne životinjske kosti identificirane su zooarheološkim analizama, na metalnoj troski izvršena je kemijska spektrometrijska analiza te je determinirana vrsta drva oplata bunara koje su i dendrokronološki datirane.



Fotomikrograf detalja duge kosti ženske osobe iz groba 3 umrle u antičkom razdoblju u dobi od 30 do 35 godina (lijevo) te detalja duge kosti djeteta iz groba 18 (desno), pronađenih na lokalitetu Šepkovčica



Zdrava goljenična kost potkoljenice i kost s vidljivim promjenama uzrokovanih sifilisom, lokalitet Park Grič, 16. st.


Analiza stabilnih izotopa izvršena je na muškom pokojniku s Šepkovčice koji je živio u antičko doba te na jednoj ženskoj osobi pokopanoj na Trgu sv. Marka na Gornjem Gradu polovicom 13. stoljeća. Upravo je ona odabrana za forenzičku facijalnu rekonstrukciju primjenom ct snimanja lubanje i kompjuterskom rekonstrukcijom lica.



Lubanja pokojnice iz groba 33 pronađenog na lokalitetu Trg sv. Marka u Zagrebu, sred. 13. st.


Stijena od kojih su izrađeni antički miljokazi iz Ježdovca  analizirana je geološko paleontološkom analizom, a primjenom najsuvremenije LiDAR tehnologije miljokazi su skenirani da bi se omogućilo čitanje uklesanih natpisa, a također je skeniran i čitav lokalitet Remete. Izvršena je i geološka ekspertiza sedimenata s lokaliteta Okuje i Šepkovčica, a na tim je lokalitetima, kao i u Parku Grič i Remetama izvršen i geofizički pregled...


Zrnata struktura biogenog vapnenca od kojega je isklesan miljokaz cara Decija (lijevo) i 3D model miljokaza cara Decija iz Ježdovca dobiven mikroskeniranjem (desno)


Rezultati analiza predstavljeni na izložbi samo su dio napravljenih analiza i ekspertiza, a odabrani su kao ključni momenti za interpretaciju nalaza s arheoloških lokaliteta koja je Muzej grada Zagreba istraživao u proteklih desetak godina.

Autori izložbe


Slike s izložbe


















foto Miljenko Gregl, MGZ


Katalog izložbe

Bugar, Aleksandra; Boris Mašić. U službi arheologije.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2013.









Vezani publicirani radovi

Bugar, Aleksandra; Boris Mašić. Gospođa NN iz 13. stoljeća. // Zagreb moj grad. 7, 44(2013), str. 86-87.


Ostali vezani članci

Kiš, Patricia. Kako je rekonstruirano lice lijepe stanovnice Gradeca iz 13. stoljeća. // Jutarnji list, 22. svibnja 2013., str. 31.

Taslak, Sunčica. Zagrepčani su umirali od sifilisa još prije 400 godina. // 24 sata Express, god. 4, br. 151, 24. svibnja 2013., str. 68-69.

Kružić, Marko. U službi arheologije. // Vijenac, god. XXI, br. 502, 30. svibnja 2013., str. 22.


Vezana događanja

Međunarodni dan muzeja i Europska noć muzeja, 17. i 18. svibnja 2013.