Prigodna edukativna izložba
Muzej grada Zagreba u suradnji s Muzejom Prigorja, gostovanje u Muzeju Prigorja
Koncepcija izložbe: Vesna Leiner, Dubravka Habuš-Skendžić
Oblikovanje izložbe: Ivan Ružić
Uskrs je zasigurno jedan od najvećih blagdana kršćana. Na taj dan slavi se uskrsnuće Krista. Samim Uskrsom završava se razdoblje korizme, odnosno četrdesetdnevnog posta ili nemrsa (uzdržavanja od mesa), pa otuda vjerojatno potječe i naziv Uskrsa – Vuzem, Vazam. No, naziv u nekim slavenskim jezicima (primjerice, velikonouce na češkom) podsjeća na to kako su se u davnini svečani liturgijski obredi vršili u noći samog blagdana.
Ime blagdana u germanskim jezicima (primjerice, Ostern na njemačkom) potječe od nekog pretkršćanskog germanskog proljetnog praznika, te se izravno dovodi u vezu s imenom božice proljeća čije je ime kod Sasa u VII. stoljeću zabilježeno u latiniziranom obliku Eostrae.
Nicejski je sabor još 325. godine, i to najvećim dijelom pod utjecajem zapada, odlučio da se Uskrs slavi prve nedjelje nakon proljetnog uštapa (koji slijedi proljetni ekvinocij – razdoblje između 22. ožujka i 25. travnja), ali slavljenje Uskrsa postaje uobičajeno tek nakon VIII. stoljeća.
Već u srednjem vijeku, pri proslavi Uskrsa istaknuto mjesto zauzima prikazanje uskrsnuća. Veliki tjedan, odnosno tjedan koji prethodi Uskrsu (od Cvjetnice do Uskrsa) obilježen je mnoštvom karakterističnih običaja, koji jednim dijelom imaju crkveno-religijski karakter, a drugim dijelom pripadaju tradiciji narodnih običaja. Ipak, običaji koje su europski narodi povezali sa Uskrsom potječu iz pretkršćanskog vremena. Među te običaje ubraja se šaranje jaja, koje izlaskom pileta iz ljuske simbolizira Kristov izlazak iz groba. Tako jaje postaje simbolom nade i uskrsnuća.
Jedna od najznačajnijih uskršnjih tradicija svakako je bojenje jaja – pisanica ili pisanaca, a prve podatke o blagoslovu jaja, simbolu uskrsnuća Krista, nalazimo već u IV. stoljeću, dok će u službeni crkveni obred biti uveden u XII. stoljeću. Ovaj se običaj bojanja, ukrašavanja i darivanja jaja održao sve do današnjih dana, ali ta tradicija širom Europe vremenom prerasta u običaj dječjeg darivanja.
Zdenko Kuzmić
