Muzej grada Zagreba, gostovanje u Društvenom centru žena, Zagreb
Koncepcija izložbe: Nada Premerl
Oblikovanje izložbe: Joža Ladović
Broj sačuvanih vedutnih prikaza Zagreba iz 19. stoljeća je relativno malen, ali ipak veoma značajan za poznavanje urbanističkog razvitka u prvoj polovini 19. st., to jest do pojave fotografije.
Neke od ovih panorama Zagreba zacijelo su već poznate, jer se često koriste kao ilustracije, no većina njih ostala je nepoznata javnosti.
Krajem 18. i početkom 19. stoljeća pojavljuju se panorame grada na majstorskim diplomama, koje svojom naivnošću u načinu prikazivanja podsjećaju na srednjovjekovne i oduševljavaju današnjeg gledatelja. Na prvi pogled ovi prikazi izgledaju vrlo šablonski, međutim kad ih bolje promotrimo, vidjet ćemo da obiluju mnoštvom podataka o izgledu grada. Nameće se misao da su ove anonimne prikaze radili đaci risarske škole koja se u Zagrebu osniva 1781. g. Naime, po odluci Austrijske vlade morali su svi obrtnici kojima je bilo potrebno risanje (a to su bili zidari, klesari, stolari, zlatari i mnogi drugi) polaziti barem nedjeljom i blagdanom risarsku školu.
Zanimljive vedute bilježe učitelji risanja Adolfo Methudy i Josip Lechner. Godine 1844. i 1845. njihove litografije donosi Luna koja izlazi kao prilog Agramer Zeitungu (Zagrebačke novine).
Bolja mreža cesta i željeznički promet omogućavaju polovinom 19. st. realizaciju daljih putovanja. Neki putnici čuvaju svoja zapažanja u putopisima, a drugi slučajni ili namjerni prolaznici bilježili su olovkom ili kistom impresije ili panorame gradova.
Tako i bečki slikar Ivan Zasche dolazi u Zagreb (g. 1852.) na poziv biskupa Haulika da ovjekovječi upravo završen park Jurjaves (Maksimir). Zasche je mnogo skicirao direktno u pejzažu da bi naposlijetku u Beču litografirao romantične vidike nekad divnog engleskog parka Jurjaves. Njegove vedute služe kao predlošci za uporabnu grafiku (listovni papir, naljepnice, diplome i s1.) zagrebačkim litografima, a biskup Haulik naručuje u Beču čak i tanjure koje su prema Zascheovim vedutama slikali na porculanu bečki slikari.
Polovinom 19. st. dolazi u Zagreb i Nijemac Carlo Albrecht, koji otvara prvu litografsku radionicu. Poziva svog prijatelja Julija Hühna za pomoćnika, koji se vrlo brzo osamostaljuje i već 1858. započinje svoju plodnu fotografsku i litografsku djelatnost. Hühn se po visokoj tehničkoj i umjetničkoj kvaliteti približava europskom nivou a u našim relacijama zauzima vodeće mjesto. Nažalost, njegova se djelatnost pojavljuje prekasno, što i on sam indirektno dokazuje naglašavajući da litografije radi prema vlastitim fotografijama.
U osmom i devetom desetljeću 19. st. počinju u svijetu i kod nas sve više izlaziti ilustrirani časopisi, novine i kalendari koji često objavljuju vedute prema crtežima slikara. Tako se na primjer senzacionalno piše u stranom tisku o potresu koji je zadesio Zagreb 1880. g. Napisi su popraćeni ilustracijama koje katkada i karikiraju taj događaj no ipak su dragocjeni dokumenti jednog doživljaja.
Izbor izložaka na ovoj izložbi ne prikazuje uvijek neku veću umjetničku kvalitetu. Često su nam te bilješke dragocjenije po svom kulturno-povijesnom i dokumentarnom značenju, osobito do pojave fotografskih veduta oko g. 1860. Zahvaljujući tim anonimnim zanatlijama, slučajnim ili namjernim putnicima, a katkad i vrsnim slikarima ostalo nam je do danas zabilježeno mnoštvo podataka o izgledu i životu našega grada.
Nada Premerl
Pogled na Zagreb s juga, oko 1810. god., MGZ 2024
Pogled na Zagreb s juga, oko 1810. god., MGZ 3237
Joseph Szeman, Pogled na Zagreb s juga, od Mesničkih vrata do Petrove crkve u Vlaškoj ulici, 1822. god., MGZ 1265
Anton Bogner, Pogled s juga na Gornji grad, Kaptol i dio podgrađa, oko 1845. god, MGZ 338
Josip Lechner, Pogled na Gornji grad s podgrađem, oko 1845. god., MGZ 1762
“Palajnovka” na Sjevernom šetalištu, oko 1845. god., MGZ 2112
Julius Hühn, Jelačićev trg, 1860. god., MGZ 1264
Ivan Zasche, Panorama grada s juga, od zgrade Sveučilišta do početka Vlaške ulice, oko 1861. god., MGZ 3210
Joseph Svoboda, Šetalište Grič, pogled na zgradu Gimnazije, 1862. god., MGZ 382
Maksimilijan Methudi, Panorama Donjega grada, pogled s Lotrščaka, oko 1880. god., MGZ 2395
Slike s izložbe
foto Josip Vranić, MGZ
