Muzej grada Zagreba, gostovanje u Muzeju grada Siska
Koncepcija izložbe: Nada Premerl
Oblikovanje izložbe: Branko Čačić, Franjo Mrzljak
Iako izložene stare slike Zagreba nemaju posebno veliku umjetničku vrijednost, one pokazuju kulturne, povijesne i umjetničke vrednote grada. No, značajne su i osobito vrijedne kao kulturno-povijesni i dokumentarni materijal iako im se ni umjetnička vrijednost, osobito nekima, ne može nipošto osporiti.
Njihovi autori su razni, po imenu poznati ili anonimni, no rijetko profesionalni slikari. Obično su to bili učitelji crtanja na zagrebačkim školama ili slučajni putujući slikari. U svakom slučaju, njihove su slike izrađene metierski korektno i sadrže, pogotovo u nekim svojim detaljima, posebnu draž i privlačivost. Za nas su još posebno vrijedne jer su nastale u vremenu kad u Zagrebu nije bilo fotografa, odnosno kad oni još nisu imali interesa da fotografiraju grad.
Izložene slike izrađene su uglavnom u tehnici litografije, no ima i pokoji bakrorez, drvorez, akvarelirani crtež ili otisak iz onovremenih novina po crtežu ili bakrorezu.
Litografije su djelomično kolorirane ili tonirane, a izrađene su dijelom i u Zagrebu, gdje je već 1850. postojala litografska radionica, najprije Karla Albrechta, a poslije Julija Hühna, koji je izrađivao litografije po kvaliteti na europskom nivou.
Izložene slike prikazuju Zagreb od 1810. do 1890. godine, i to većim dijelom od četrdesetih i pedesetih godina do 1860., u vrijeme kad je Zagreb još bio gradić s nekih petnaest do dvadeset tisuća stanovnika. Zagreb je na njima prikazan većim dijelom od juga prema sjeveru, a tek iznimno od sjevera prema jugu. U prvoj polovici 19. stoljeća prikazivan je uglavnom njegov povijesni dio, tj. današnji Gornji grad i Kaptol. Tek poslije, kad se grad više razvio, pojavljuju se i nove, šire panorame, pojedini dijelovi grada, a i poneki objekti.
Kako je tada bilo vrijeme koje je u slikanju zahtijevalo preciznost, točnost prikaza, a izbjegavalo fantaziju i slobodniji, individualniji način izražavanja, to izložene slike gotovo fotografskom točnošću bilježe svaki detalj. No, upravo zbog toga su za nas danas još zanimljivije. Među poznatije i interesantnije svakako spadaju sljedeće slike:
- Bakrorez iz 1822. sa zemljopisne karte Zagrebačke biskupije, geometra Josipa Szemana. Na njemu se vidi, osim Kaptola i Gornjega grada, i dio podgrađa Donjega grada s Harmicom, Ilicom do Mesničke, Mesnička, Bregovita i još neke ulice Donjega grada u začetku, jer se Donji grad tek tada počeo nešto intenzivnije razvijati.
- Vrlo je zanimljiv i Kronbachov akvarelirani crtež iz 1830. godine na kojem se vide polja, livade i pašnjaci na čitavom području današnjega strogog centra Donjega grada.
- Nadalje je tu i litografija Josipa Lechnera “Pogled na Gornji grad”, oko 1845. Podgrađe izgleda kao malo selo s malim kućicama ograđenim plotom, ispod njega je sjenokoša na kojoj seljaci skupljaju sijeno, a vojnici obavljaju svoje egzercire.
- Lijepa je i dobro poznata tonirana litografija Ivana Zaschea “Panorama Zagreba s juga” iz 1853. godine. Ovdje se također na mjestu užeg centra Donjega grada prostiru polja kroz koja prolazi obična seoska cesta, današnja Petrinjska ulica. Na njoj se vide seljanke koje se vraćaju iz grada i Zagrepčanke, građanke koje su izašle u šetnju u tadašnju periferiju grada.
- Vrlo je interesantna kolorirana litografija Julija Hühna “Jelačićev trg oko 1860.” Na još neasfaltiranom trgu vide se četveropreg i seljačka kola upregnuta u volove, zatim četa vojnika, seljaci i dokoni građani u šetnji. Vidi se i stara bolnica na početku Ilice i jednokatne kuće na sjevernoj strani, koje su tu stajale do kraja 19. i početka 20. stoljeća. Naslikan je i krasan pogled s Donjega na Gornji grad.
Ostvarenjem ove izložbe Muzej grada Zagreba i Gradski muzej Sisak nastavljaju svoju zajedničku korisnu akciju razmjene izložaba koja će sigurno pridonijeti upoznavanju kulturnih, umjetničkih i povijesnih vrednota dvaju gradova i njihovom međusobnom zbližavanju.
dr. Franjo Buntak
(izvor MGZ, Ostavština Franje Buntaka, kut. 3, fasc. 89)
Izbor izloženih grafičkih listova i akvarela uglavnom ne pokazuje neku veću umjetničku kvalitetu ili individualnost izraza pojedinih majstora. Često su nam te bilješke dragocjenije po svom kulturno-povijesnom i dokumentarnom značenju, naročito do pojave prvih fotografskih veduta oko 1860. godine.
Autori naših vedutnih prikaza su učitelji crtanja ili rjeđe profesionalni slikari, a katkad i slučajni putnici. Anonimni su autori cehovskih listova koji svojom naivnošću mogu oduševiti današnjeg gledatelja pa na ovoj izložbi predstavljaju relativno najkvalitetnija likovna ostvarenja.
Nada Premerl
Pogled na Zagreb s juga, oko 1810. god., MGZ 2024
Pogled na Zagreb s juga, oko 1810. god., MGZ 3237
Joseph Szeman, Pogled na Zagreb s juga, od Mesničkih vrata do Petrove crkve u Vlaškoj ulici, 1822. god., MGZ 1265
Anton Bogner, Pogled s juga na Gornji grad, Kaptol i dio podgrađa, oko 1845. god, MGZ 338
Josip Lechner, Pogled na Gornji grad s podgrađem, oko 1845. god., MGZ 1762
“Palajnovka” na Sjevernom šetalištu, oko 1845. god., MGZ 2112
Julius Hühn, Jelačićev trg, 1860. god., MGZ 1264
Ivan Zasche, Panorama grada s juga, od zgrade Sveučilišta do početka Vlaške ulice, oko 1861. god., MGZ 3210
Joseph Svoboda, Šetalište Grič, pogled na zgradu Gimnazije, 1862. god., MGZ 382
Maksimilijan Methudi, Panorama Donjega grada, pogled s Lotrščaka, oko 1880. god., MGZ 2395
Slike s izložbe
Vedute Zagreba XIX. st.
Sisak : Galerija Muzeja Sisak ; Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1973.
[pozivnica-presavitak]
