• Hrv Eng
  • Digitalna pristupačnost
    • Povećaj font
    • Smanji font
    • Promijeni kontrast
    • Promijeni font
    • Sivi tonovi
    • Istakni poveznice
    • Vrati izvorno
  • Posjetite nas 
    • Muzej grada Zagreba
    • Vanjske zbirke
    • Knjižnica, odjel dokumentacije i fotografske zbirke
  • O muzeju 
    • Opći podaci
    • Povijest muzeja
    • Djelatnici muzeja
    • Informiranje, akti, javna nabava
    • Natječaji i javni pozivi
    • Pristupačnost Muzeja
    • Politika privatnosti
  • Odjeli 
    • Informatički odjel
    • Knjižnica
    • Odjel dokumentacije
    • Pedagoško-andragoški odjel
    • Preparatorske radionice
  • Zbirke 
  • Izložbe 
    • Stalni postav
    • Povremene izložbe
    • Virtualne izložbe/online zbirke
  • Edukacija 
  • Projekti 
  • Događanja 
  • Izdanja 
    • Posjetite nas
      • Muzej grada Zagreba
      • Vanjske zbirke
      • Knjižnica, odjel dokumentacije i fotografske zbirke
    • O muzeju
      • Opći podaci
      • Povijest muzeja
      • Djelatnici muzeja
      • Informiranje, akti, javna nabava
      • Natječaji i javni pozivi
      • Pristupačnost Muzeja
      • Politika privatnosti
    • Odjeli
      • Informatički odjel
      • Knjižnica
      • Odjel dokumentacije
      • Pedagoško-andragoški odjel
      • Preparatorske radionice
    • Zbirke
    • Izložbe
      • Stalni postav
      • Povremene izložbe
      • Virtualne izložbe/online zbirke
    • Edukacija
    • Projekti
    • Događanja
    • Izdanja
  • Hrv Eng
  • Digitalna pristupačnost
    • Povećaj font
    • Smanji font
    • Promijeni kontrast
    • Promijeni font
    • Sivi tonovi
Strelica koja vodi na vrh stranice Na vrh
  • Naslovnica
  • Izložbe
  • Povremene izložbe

Vrijeme giganata: planska industrijalizacija i naslijeđe 1947. – 1952.

Koncepcija izložbe: Goran Arčabić
Oblikovanje izložbe i plakata: Oaza (Nina Bačun, Roberta Bratović, Maša Poljanec)


Studijska izložba Vrijeme giganata središnja je aktivnost treće etape projekta Muzeja grada Zagreba Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive. Problemski i kronološki nadovezuje se na prethodne izložbe:

Modernizacija na periferiji Carstva: 1862. – 1918. (realizirana 2010. godine)
Industrijski centar države: 1918. – 1945.
(realizirana 2012. godine)

Izložba nastoji doprinijeti javnom osvješćivanju industrijskog naslijeđa. Pored problema manjkave provedbe sustava zaštite te nedostatka planova prenamjene i investicija, naslijeđe iz socijalističkog perioda suočava se i s ambivalentnim emocijama prisutnim u postsocijalističkim društvima. Odbojnost i nelagoda motivirani političkim razlozima (poveznice s periodom komunizma, sovjetskom dominacijom ili kompleksnim problemima jugoslavenske federacije) pritom susreću svojevrsnu nostalgiju.

Izložba je vremenski usmjerena na vrijeme provedbe Petogodišnjeg plana razvitka narodne privrede u Jugoslaviji (između 1947. i 1952.). Izgradnja državnih poduzeća (giganata) teške industrije i elektroindustrije tada je predstavljala ideološku bazu privrednog i društvenog razvoja.

Četiri industrijska sklopa u Zagrebu – Jedinstvo, Rade Končar, Prvomajska i Tvornica parnih kotlova – poslužila su kao studije slučaja za propitivanje utjecaja politike na proces industrijalizacije. Industrijski sklopovi promatrani su kao dokumenti vremena na kojima se odražavaju presudne i često dramatične epizode nacionalne i svjetske povijesti.

Traganja za „socijalističkim“ izrazom u arhitekturi sudarala su se sa zahtjevima za brzom i ekonomičnom gradnjom, a realizacija projekata bila je opterećena tehničkim ograničenjima. Manjak strojeva, opreme, alata i kvalificiranih radnika na gradilištima, loša koordinacija raspodjele građevinskog materijala te učestale izmjene projektnih planova prisiljavali su arhitekte i građevinske inženjere na improvizacije i inovacije. Danas ih je moguće „čitati“ kao specifičnosti industrijske arhitekture druge polovine 1940-ih i početka 1950-ih godina.

Unatoč problemima, tijekom prve „petoljetke“ u Zagrebu je položen temelj industrijskim sklopovima koji su u nadolazećim desetljećima prerastali u nositelje razvitka lokalne zajednice, republičke i savezne privrede. Veća autonomija odlučivanja u privrednim poduzećima od početka 1950-ih godina rezultirala je porastom kvalitete i diversifikacijom proizvodnje te boljim odgovorom na potrebe tržišta. Relativna liberalizacija i otklon od politike visokih investicija države u izgradnju teške industrije ubrzali su gospodarski rast i potpomogli stvaranje potrošačkog društva potkraj 1950-ih godina. Industrijski giganti postali su ujedno važnim čimbenikom ekonomske i političke snage Zagreba u socijalističkoj Jugoslaviji.

Goran Arčabić, voditelj projekta Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive



Zgrada uprave i glavna hala tvornice Jedinstvo, Zagreb, 1954., MGZ



Dio sklopa tvornice Prvomajska, Zagreb, 1954., MGZ



                       Interijer tvornice Prvomajska, Zagreb, 1954., MGZ



Detalj iz procesa montaže štednjaka u tvornici Goran, Zagreb, 1954., MGZ



Detalj iz proizvodnje radioprijemnika Radioindustrije Zagreb (RIZ), Zagreb, 1954., MGZ



                                         Detalj iz proizvodnje transformatora u tvornici Rade Končar, Zagreb, 1954., MGZ



Sklop tvornice Rade Končar, Zagreb, 1954., MGZ



Detalj iz odjela namatanja žice tvornice ELKA, Zagreb, 1954., MGZ



                         Detalj iz proizvodnje automatskih telefonskih centrala u tvornici Nikola Tesla, Zagreb, 1954., MGZ



Izgradnja tvornice Rade Končar, Zagreb, 1945./1946., MGZ



Interijer tvornice Rade Končar, Zagreb, 1958., MGZ


Slike s izložbe





















foto Miljenko Gregl, MGZ


Vezani članci

Izložbe. // Jutarnji list, 20. prosinca 2016., str. 30.

Zajović, Milena. Pogled u srce ugušenih giganata. // Večernji list, 21. prosinca 2016., str. 35.

Moćnici ne razumiju važnost čuvanja industrijske baštine. // Jutarnji list, 27. prosinca 2016., str. 28.

Hohnjec, Antonia. Vrijeme giganta. // EGE : energetika, gospodarstvo, ekologija, etika 25, 1(2017), str. 114-117.

Sandić, Srđan. Vrijeme giganata. // Prosvjeta : novine za kulturu 62, 135(2016), str. 27-29.

Šikić, Ines. Kako smo kalili čelik. // 24 sata Express, br. 340, 5. siječnja 2017., str. 54-59.

Borić, Tamara. Kako su industrijski giganti spasili privredu Jugoslavije. // Nacional, br. 981, 7. veljače 2017., str. 58-61.






Podijelite sadržaj

  • Facebook

Povezani članci i publikacije

  • Posjetite nas 
    • Muzej grada Zagreba
    • Vanjske zbirke
    • Knjižnica, odjel dokumentacije i fotografske zbirke
  • O muzeju 
    • Opći podaci
    • Povijest muzeja
    • Djelatnici muzeja
    • Informiranje, akti, javna nabava
    • Natječaji i javni pozivi
    • Pristupačnost Muzeja
    • Politika privatnosti
  • Odjeli 
    • Informatički odjel
    • Knjižnica
    • Odjel dokumentacije
    • Pedagoško-andragoški odjel
    • Preparatorske radionice
  • Zbirke 
  • Izložbe 
    • Stalni postav
    • Povremene izložbe
    • Virtualne izložbe/online zbirke
  • Edukacija 
  • Projekti 
  • Događanja 
  • Izdanja 

Muzej grada Zagreba
Opatička 20
10000 Zagreb

Tel: +385 1 4851 361
        +385 1 4851 362

e-mail: mgz@mgz.hr

Radno vrijeme:
UTORAK – SUBOTA: 10:00 – 18:00
NEDJELJA: 10:00 – 14:00

Muzej je zatvoren blagdanima i državnim praznicima.

VODIČKA SLUŽBA I NAJAVA GRUPA:
info@mgz.hr   

  • Marketing i PR
  • Zahtjev za korištenje građe
  • Cjenik usluga
  • Impresum
Izrada NOVENA