Muzej grada Zagreba u suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir, izložba iz ciklusa Maske
Autori programa Maske i voditelji akcije: Vesna Leiner i Tomislav Vuković
Oblikovanje izložbe: Tomislav Vuković i tehnička služba CKIM-a i MGZ-a
Oblikovanje plakata: Miljenko Gregl
Stručna suradnica: Marija Sabolić
Voditeljice pedagoških radionica u MGZ-u: Marija Sabolić i Tatjana Kovačić
Muzej grada Zagreba, u suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir i ove je godine priredio izložbu fašničkih maski koje su izradili učenice i učenici, njih 448, u 19 osnovnih škola grada Zagreba te na likovno-kreativnim radionicama u Muzeju grada Zagreba.
Kao i svake godine, predloženom temom programa Maske željeli smo na zanimljiv i pristupačan način potaknuti dječju kreativnost kroz upoznavanje prošlosti Zagreba te očuvati tradiciju obilježavanja fašnika i pokladnih običaja u našem gradu. Namjera nam je bila, kroz interaktivne radionice, povezati fašničku tradiciju Zagreba s prepoznatljivim baštinskim obilježjima. Kreirajući i izrađujući fašničke maske – krinke, prisjetili smo se jednog od najznačajnijih sportskih događaja iz ne tako davne prošlosti Zagreba.
Tema radionica bila je maskota Zagi. Naime, 2017. navršava se trideset godina od Univerzijade, sportske manifestacije koja je značajno doprinijela ne samo obnovi, već i izgradnji brojnih kulturnih i sportskih objekata u Zagrebu. Godine 1987. glavni hrvatski grad u 12 je dana ugostio oko 3800 studenta iz 122 zemlje. Lik Zagija, veselu i živahnu vjevericu, likovno je osmislio poznati karikaturist, ilustrator i autor brojnih animiranih filmova Nedeljko Dragić. Zašto je tada među brojnim prijedlozima čitatelja Večernjeg lista odabrana baš vjeverica? Zato što je ona stanovnik zagrebačkih parkova, a ujedno prijateljska, dobroćudna i vesela životinja, i što je najbitnije za sport – uvijek je u pokretu. Plava vjeverica (u boji Zagreba) s tradicionalnim šestinskim šeširom, kao jednim od simbola Zagreba, i s repom u olimpijskim bojama, svojom popularnošću nadživjela je igre za koje je osmišljena, a svima je u uhu i pjesma u izvedbi Trešnjevačkih mališana:
“Zag, Zagi, Zagi, za Zagreb, za svijet.
Zag, Zagi, Zagi, za Zagreb nek se čuje.
Zag, Zagi, Zagi, za mladost, za let
za Zagreb pjesma tu je.”
(Đelo Jusić; Margit Antauer)
Sudionici naše vesele radionice imali su zadatak izraditi masku za koju je kao predložak poslužio lik Zagija, a kao i uvijek, cilj nam je bio potaknuti kreativnost, slobodu likovnog izražavanja i interpretacije te upoznati mlađe naraštaje s prošlošću grada u kojem žive.
Nešto o fašniku...
Za poklade se u našim krajevima koriste različiti termini: karneval, mesopust, poklade, fašnik ili krnjeval, krnoval, pust, pokladi, fašnjek te maškare. Riječ karneval izvorno potječe iz latinskog pojma Carne vale, što u slobodnom prijevodu znači “zbogom mesu”, dok riječ fašnik svoje korijene nalazi u njemačkoj riječi der Fasching ili Noć posta. Podrijetlo riječi maska nalazimo u latinskoj riječi mascus, masca, a prevodi se kao “duh”. No, često umjesto termina maska, koristimo i riječi krinka ili obrazina te krabulja. Sve one podrazumijevaju pokrivalo za lice, glavu ili čak cijelo tijelo.
Stoljećima se svake godine, pa tako i u Hrvatskoj, u raznim krajevima svijeta, gdje je karnevalski duh duboko ukorijenjen u tradiciji i identitetu, ljudi uključuju u karnevalsko “ludovanje”. Tada se šivaju kostimi, izrađuju maske, pjeva se i pleše. Svaki narod ima svoje posebnosti. Na našem, zagrebačkom području, događanja vezana uz fašnik, povijesni izvori bilježe već u 14. stoljeću. Zlatno doba poklada bilo je razdoblje od sredine 18. stoljeća pa do početka Prvoga svjetskog rata. Od blagdana sv. Tri kralja (6. siječnja) do Pepelnice i korizme, Zagrebom je vladala Njegova visost, princ karneval. Zagrebačko plemstvo u svojim je domovima priređivalo plesove pod maskama, dok je u uličnim pokladnim događanjima sudjelovao gotovo cijeli puk. Postojala je čak i odredba kojom se zabranjivalo biti potpuno maskiran.
U 19. stoljeću postali su popularni i plesovi pod maskama organizirani u Narodnom domu u Opatičkoj 18 te u zgradi Streljane na Tuškancu, a kasnije i u Glazbenom zavodu, Hrvatskom domu te Pivovari u Ilici.
U 20. stoljeću pokladne zabave priređivali su obrtnici, trgovci, sveučilištarci, činovnici, časnici, vojnici, radnici te razna pjevačka, sportska i ostala građanska društva. Najveselije i najraskošnije zabave održavale su se na pokladni utorak, a nerijetko se organizirao i Pokladni korzo u centru grada. U to doba život je u potpunosti bio podređen fašničkom duhu, kakav u Hrvatskoj danas možemo osjetiti samo u Samoboru i Rijeci. U Europi je, zasigurno, najpoznatiji karneval u Veneciji, dok su u svijetu najpoznatiji brazilski karnevali u Rio de Janeiru i Sao Paulu.
Vesna Leiner
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, MGZ
Vezani članci
Balija, Petra. Što se nudi danas. // Večernji list, 14. veljače 2017., str. 22.
