Koncepcija izložbe: Fedor Moačanin, Marijana Schneider, dr. Lelja Dobronić
Oblikovanje izložbe: Mijo Bišćan
“Nakon završene NOB-e u novoj socijalističkoj Jugoslaviji građani Zagreba, kao i drugih krajeva naše zemlje, smatrali su svojom dužnošću da odaju počast hiljadama palih boraca za slobodu, bratstvo i jedinstvo naše domovine. Zato građani i društvene organizacije obilježavaju historijska mjesta u vezi s događajima i ličnostima Narodne revolucije”. – Ovim rečenicama počinje izložba postavljena u čast neumrlih boraca, koji svojim samoprijegorom služe kao primjer mlađim generacijama.
Centralno mjesto u izložbenoj dvorani zauzima skulptura Julija Papića “Ustanak”, koja prikazuje radnike i seljake naših krajeva u borbi za prava i sretniju budućnost naših naroda. U ovoj grupi su izloženi radovi Grge Antunca (poprsje narodnog heroja Viljema Galjera), Vanje Radauša (poprsje Vladimira Nazora), Koste Angeli-Radovanija (glava narodnog heroja Nade Dimić) i Vojina Bakića (glava Ivana Gorana Kovačića).
Tematika iz Narodne revolucije daje poticaj za stvaranje mnogim našim kiparima, pa se njihova djela nalaze na mnogim trgovima i parkovima zagrebačkog područja. Svi ovi značajni spomenici izloženi su u velikim fotografijama na crvenoj podlozi ukusno izrađenih panoa. Između ostalih su izloženi: “Spomenik žrtvama fašizma" Frana Kršinića, “Nošenje ranjenika” Antuna Augustinčića, “Ranjenik”, “Narodni heroj Rade Končar” i spomenik palim borcima u Podsusedu Vanje Radauša, spomenik palim borcima u Vrapču Pavla Perića i spomenik palim borcima u Zelini Julija Papića.
Na suprotnoj strani nalazi se pano s bistama Zorka Goluba (rad Vanje Radauša), Josipa Hvale (rad Rudolfa Ivankovića), dr. Mladena Stojanovića (rad Sretena Stojanovića). Uz njih se redaju monumentalni spomenici “Bombaš” iz Velike Gorice, rad Emila Bohutinskog, “Spomenik narodnih heroja” projektanta Đuke Kavurića, “Spomenik palim Jevrejima”, djelo Antuna Augustinčića, “Spomenik palim borcima” u Samoboru Nikole Njirića i niz spomen-ploča i obeliska s natpisom, koji su podignuti na užem i širem području Zagreba.
Teme iz Narodne revolucije i socijalističke izgradnje obrađuju se i na znanstvenom i na književnom polju pa o njima postoji velika literatura, koja je izložena u vitrinama. Spomenut ćemo samo najznačajnije: “Žene Hrvatske u NOB-i”, “Za čovjeka”, “Iz ilegalnog Zagreba”, “Borbeni put SKOJ-a”, “Ljudi i događaji”, “Sa zagrebačkog omladinskog fronta”. Sva ta nabrojena i druga, ovdje poimence nenavedena djela govore o revoluciji i herojstvu našeg naroda u borbi s okupatorom i domaćim izdajicama, koji su se stavili u službu fašizmu.
Pregled postavljenih spomenika i spomen-ploča nalazimo na lijepo izrađenoj karti užeg i šireg područja Zagreba, u koju su uneseni svi podignuti spomenici i spomen-ploče. Iznad karte je natpis: “Na području Zagreba podignuto je 97 spomen-ploča, 36 raznih kamenih spomenika, 32 skulpturalna spomenika, 3 memorijalna muzeja i uređuje se veliki broj grobova”.
Ispred državne zastave stoji bista maršala Tita, a na suprotnoj strani bista Vladimira Bakarića.
Tekst: Dušan Korać
Vezani publicirani radovi
Korać, Dušan. Otkrivanje spomen-ploče palim muzejsko-konzervatorskim radnicima i proslava 13-godišnjice oslobođenja Zagreba u Muzeju grada Zagreba. // Vijesti Društva muzejsko-konzervatorskih radnika NR Hrvatske. 7, 3(1958), str. 65-66.
Ostali vezani članci
Franjković, Pavle. Spomenici i spomen-ploče u čast učesnika i dogođaja NOB na području Zagreba. // Vijesti Društva muzejsko-konzervatorskih radnika NR Hrvatske. 7, 3(1958), str. 85.
