Muzej grada Zagreba, gostovanje u Gradskoj vijećnici, Zagreb
Koncepcija izložbe: dr. Lelja Dobronić
Oblikovanje izložbe: Joža Ladović
Nastavljajući niz povremenih izložbi u atriju gradske vijećnice (Stari planovi Zagreba u siječnju, 15-godišnjica Službenog glasnika – u suradnji s Narodnim odborom grada Zagreba – u veljači), Muzej grada Zagreba priredio je sredinom ožujka o. g. svoju treću izložbu, posvećenu zagrebačkom graditelju Janku Jambrišaku.
Rad ovog neobično plodnog i za razvoj Zagreba u drugoj polovini 19. stoljeća veoma značajnog i zaslužnog graditelja bio je donedavno zapravo nepoznat. Dr. Lelja Dobronić istražila je, sabrala i valorizirala rad Janka Jambrišaka, koji je svojim gradnjama udario pečat zagrebačkom Donjem gradu upravo u vrijeme njegova formiranja. Ova radnja (edicija Muzeja grada Zagreba 1959.) poslužila je kao osnova kod postavljanja izložbe. Na više od trideset staklenih panoa bili su izloženi Jambrišakovi nacrti najznačajnijih zgrada u užem i širem centru grada (Preradovićeva, Braće Kavurića, Nikole Tesle, Zrinjevac, Kačićeva, Medulićeva, dio Ilice). Sve ove gradnje nose glavne karakteristike njegovog načina – simetrične, harmonične ulične fasade s klasicističko-renesansnim dekorativnim elementima, dvorišne fasade često sa zatvorenim drvenim verandama, a tlocrtna rješenja jednostavna i primjerena potrebama tadanjih stanovnika. Jambrišak je mnogo gradio i po tadanjoj periferiji Zagreba, pa je bilo izloženo i nekoliko takvih skromnijih malih objekata sa Pantovčaka, Radničkog dola, Vrhovca i Vinogradske ceste. Najljepši ladanjski objekt ovog svestranog našeg graditelja – vila Okrugljak, također je našla mjesto na ovoj izložbi.
Uz nacrte, koji su sami po sebi zanimljivi, jer je Jambrišak bio izvrstan crtač i većinu je nacrta i akvalerirao, bile su izložene i fotografije pojedinih objekata. Adaptacije i dogradnje provedene na nekim kućama u novije vrijeme, dokazale su nažalost da se nije uvijek poštivao ukus, sklad i mjera Jambrišakovih radova.
Dvije vitrine sa sitnim predmetima, svjedodžbama, obiteljskim fotografijama, osmrtnicama upotpunile su prikaz ličnosti Janka Jambrišaka, kojeg zbog njegove graditeljske aktivnosti kroz trideset i tri godine (1859 – 1892) i zbog preko stotinu izgrađenih objekata zaista možemo smatrati, ako ne najvećim, a ono sasvim sigurno najplodnijim zagrebačkim graditeljem 19. stoljeća.
Vanda Ladović
Slike s izložbe
Vezana izdanja
Dobronić, Lelja. Zagrebački graditelj Janko Jambrišak.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1959.
Vezani publicirani radovi
Ladović, Vanda. Zagrebački graditelj Janko Jambrišak. // Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske. 11, 3(1962), str. 73-74.
Ostali vezani članci
Koharović, Saša. Izložbe u atriju vijećnice. // Zagrebačka panorama. 3, 2(1963), str. 26.
