Organizatori: Muzej grada Zagreba, Geofizički odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu
Autorice: Milena Bušić, Iva Vrkić
Trajanje: 22. ožujka 2022. – 17. travnja 2022.
Znanstvenicima su za stvaranje predodžbe o jakosti i utjecaju potresa najčešće potrebne dvije veličine – magnituda i intenzitet.
Za procjenu snage i jakosti potresa koriste objektivniju mjeru, magnitudu, koja služi za opis energije oslobođene u žarištu potresa. Mjerni instrumenti u seizmološkoj postaji bilježe podatke iz kojih se računa magnituda.
Međutim, kada potres zatrese, ljudi ne osjećaju magnitudu jer nemaju usađeni osjećaj za udaljenost i dubinu na kojoj je potres nastao te kolika je njegova stvarna jakost. Osjećaju učinke i utjecaj potresa na površini koji se opisuju drugom veličinom – intenzitetom. Intenzitet se ne može procijeniti ako ne postoji opažanje i doživljaj, odnosno opažač.
22. ožujka 2020., u rano nedjeljno jutro, u 6:24, Zagrepčane je probudila silovita trešnja. Bio je to potres umjerene jačine, magnitude 5.5, ali razarajućeg učinka na grad Zagreb. Najveći intenzitet zagrebačkog potresa procijenjen je da iznosi VII (sedam) stupnjeva EMS ljestvice. S obzirom na vrijednost intenziteta, bio je to vrlo jak potres. Prouzročio je teška oštećenja zgrada u epicentralnom području sjeveroistočno od centra Zagreba i u povijesnom dijelu grada. Nažalost, jedan mladi život je izgubljen ispod srušenog zida u povijesnoj zgradi.
Navedeni podaci ne predstavljaju samo znanstvene ili povijesne činjenice, proživjeli smo ih. Predstavljaju sjećanje, dojmove i osjećaje. Intenzitet.
Spavao je on ispod Gore preko stotinu godina i probudio se u ožujsko snježno jutro (kojem su prethodili sunčani proljetni dani, op. a). Već sam po sebi dovoljno strašan, nepredvidiv i neizvjestan, probudio se u vremenu pandemijske histerije i straha, „socijalne distance“ i #ostanitedoma mota. Čovjek je društveno biće, više-manje, a u teškim vremenima potreba za blizinom, zagrljajem, utjehom gotovo je nagonska. Toga hladnog jutra dogodio se svojevrstan paradoks – potaknut strahom prirodni nagon za blizinom i međuljudskim kontaktom sukobio se sa „socijalnom distancom“. Utoliko je užas trenutka bio još i veći.
Prateći tematsku dinamiku istoimenog stručnog skupa, izložba je podijeljena u tri manje cjeline. U prvoj, slikovito nazvanoj Magnituda, predstavljen je tek djelić seizmologije. Izloženi su seizmografi, ali i zapisi zagrebačkog potresa od 22. ožujka 2020. Druga dionica, Intenzitet donosi odjeke potresa u javnosti i kod pojedinaca, preko medijskih objava, objava na društvenim mrežama, videozapisima i objavljenim publikacijama koje svaka na svoj način, više ili manje, tematiziraju zagrebački potres. Treća, najmanja cjelina je svojevrsno malo prisjećanje na veliki potres koji je pogodio Zagreb 9. studenoga 1880. godine.
