Muzej grada Zagreba u suradnji s Državnim arhivom u Zagrebu
Koncepcija izložbe: Zlatko Stublić
Oblikovanje izložbe: Željko Kovačić
Oblikovanje plakata: Boris Ljubičić
U ponedjeljak, 16. studenoga 1992. godine navršilo se 750 godina od dana kada je hrvatska metropola, naš Zagreb, stekao položaj kraljevskog i slobodnog grada.
Godine 1242. hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. svojom ispravom, nazvanom kasnije Zlatnom bulom, prema dvostrukom zlatnom pečatu koji joj daje vrhunsku važnost i potvrdnu snagu, podjeljuje Zagrepčanima na brdu Gradec mnoge sloboštine. Tom ispravom uzdižu se grad i njegovo stanovništvo, uređuje se gradska uprava, gradsko sudovanje, porezi i sajmovi, a također, što je vrlo značajno, i teritorijalne granice grada Zagreba.
Čime je Zagreb, koji je već prije bio organizirano naselje i imao svoju biskupiju od 1094. godine, to zaslužio?
Kada je pod pritiskom Mongola i Tatara i njihove pobjede nad ugarskom vojskom 1241. godine na rijeci Šajo kralj Bela IV. bio prisiljen bijegom u Hrvatsku potražiti spas, skrasio se i u Zagrebu. Tadašnji slabo utvrđeni grad nije izdržao tatarsku provalu, bijaše porušen i spaljen kao i sama katedrala, ali mu se kralj kasnije dostojno odužio.
Za povlastice koje su im dodijeljene Zagrepčani su izgradili i utvrdili novo naselje na brdu Gradec. Na temelju Zlatne bule donijela su nailazeća desetljeća i stoljeća gradu Zagrebu sveopći napredak. Uz gospodarski razvitak povećao se broj stanovnika, izgradilo mnoštvo privatnih i javnih objekata, razvilo se sudstvo i uprava, školstvo i vjerski život te svekolika znanost i umjetnost. Postao je Zagreb tako i političko središte, sjedište hrvatskog državnog sabora i hrvatskih banova, neizbježno mjesto u kojem se odlučivalo o sudbini hrvatskog naroda.
Zlatna bula, pročitajte prijepis na hrvatski jezik
Obilježavajući slavnu obljetnicu, Muzej grada Zagreba i Državni arhiv u Zagrebu priredili su prigodnu izložbu sa željom da odamo dužno poštovanje i zahvalnost svima onima koji su tijekom ovih 750 godina izgrađivali naš Zagreb i njemu posvetili svu svoju stvaralačku i životnu snagu. Namjera nam je bila izložbom dočarati Zagreb iz XIII. stoljeća, ne kao povijesnu fikciju, već kao stvarnost potkrijepljenu nizom izvornih dokumenata, te istodobno javnosti opetovano prezentirati neuništive dokaze vlastitih korijena. Također smo željeli prikazati značaj koji je Zlatna bula imala za razvitak grada sve do 1850. godine, kada se upravno razdvojeni dijelovi Zagreba carskim i kraljevskim patentom objedinjuju, stvarajući uvjete za organizaciju grada na načelima modernog građanskog društva.
Zlatko Stublić
Slike s izložbe
Katalog izložbe
Barbarić, Josip; Tomislav Bedenko; Neven Budak; Agneza Szabo; Mladen Švab. Zlatna bula 1242.-1992.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1992.
Vezani članci
Vinterhalter, Jadranka. Okrugli stol u povodu izložbe Zlatna bula 1242.–1992. // Informatica Museologica. 23, 1-4(1992), str. 126-127.
