Muzej grada Zagreba u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu, gostovanje u Budinjaku
Koncepcija izložbe: Zoran Gregl, Želimir Škoberne
Cilj ove foto-izložbe bio je upoznati širu javnost s najznačajnijim dotad istraživanim arheološkim nalazištima na Žumberku. Ona je ujedno i najava retrospektivne izložbe koja je nakon 20 godina kontinuiranog istraživanja (1982.-2001.) održana u veljači 2002. u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Na izložbi su prezentirani najznačajniji nalazi što su otkriveni na Žumberku, od prapovijesnih do razdoblja seobe naroda.
Žumberak je smješten na jugozapadnom rubu Panonske nizine, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i obuhvaća veći dio prostora međurječja Save, Krke i Kupe. Sjeveroistočna strana običava se zvati Samoborskim gorjem i Plešivicom, jugozapadna Uskočkom gorom, odnosno Žumberačke gore ili jednostavno Žumberak. On prelazi geografsko-političke okvire Hrvatske i u Sloveniji se naziva Gorjanci.
Istočni se dio Žumberka znatno razlikuje od zapadnoga. U Samoborskom je gorju alpski tip obličja jasnije razvijen no u jednoličnijoj Žumberačkoj gori, gdje prevladavaju vapnenci tipičnih obilježja krša.
Na tom području izmjenjuju se i prepliću utjecaji jadranske morske klime s jugozapada i kopnene klime sa sjeveroistoka. Klimatske značajke i geološki sastav gorja odredili su svojstva tla i sastav biljnog pokrova.
Naslage željezne rude u vapnenačkim slojevima u kombinaciji sa šumskim bogatstvom bili su preduvjet prapovijesnom i povijesnom razvoju, na što upućuju i toponimi (primjerice Željezno ili Rude). Zahvaljujući prirodnim značajkama, nepostojanju gradskih središta i danas rijetkoj naseljenosti, to je područje ekološki dobro sačuvano, proglašeno parkom prirode i svojevrsna je oaza biljnog i životinjskog svijeta u neposrednoj blizini Zagreba, Karlovca, Ozlja...
Prve vijesti o arheološkim nalazima u Žumberku koje su dolazile u Arheološki odjel Narodnog muzeja u Zagrebu sežu u drugu polovinu 19. stoljeća. Međutim, tek unatrag 20 godina zagrebački arheolozi su započeli sustavne obilaske, a ubrzo potom i pokusna sondiranja te sustavna zaštitna iskopavanja na tom terenu. Rezultat toga rada su otkrića mnogih, vrlo vrijednih arheoloških nalazišta iz različitih vremenskih razdoblja. Iz prapovijesnog razdoblja to su ponajprije naselje i nekropola kraj sela Budinjak u središnjem dijelu Žumberačke gore (9.-5. st. pr. Krista), a iz razdoblja Rimskog Carstva nekropole paljevinskog tipa u selima Gornja Vas i Bratelji (1.-2. st. poslije Krista).
Zoran Gregl, Želimir Škoberne
Vezani članci
Begović, Sead. Od prapovijesti do seobe naroda. // Vjesnik, 17. rujna 2001., str. 19.
Lapajne, Damjan. 20 godina arheološkog istraživanja. // Žumberačke novine, br. 207/208, prosinac 2001./travanj 2002., str. 26.
