Muzej grada Zagreba odazvao se na pozivni natječaj Ministarstva kulture RH za provođenje zaštitnih arheoloških istraživanja na trasi buduće autoceste A11 - Zagreb-Sisak, kao institucija s velikim iskustvom koja je sposobna uspješno organizirati, voditi i logistički popratiti velike projekte. Ugovore o obavljanju navedenih istraživanja MGZ je sklopio s Ministarstvom kulture RH.
Muzej je od 2006. do 2009. godine proveo istraživanja na nekoliko lokaliteta na trasi buduće autoceste, koji geografski pripadaju regiji Turopolje, a administrativno Zagrebačkoj županiji. Riječ je o lokalitetu Šepkovčica povšine 50.000 m2, istraženom u periodu od 2006. do 2008. godine, lokalitetima Okuje I, II, Ia, IIa i IIIb ukupne površine 49.000 m2 te lokalitetu Mraclinska Dubrava površine 2.800 m2, istraženim tijekom 2008. i 2009. godine.
Voditeljica istraživanja bila je Aleksandra Bugar, kustos-arheolog Muzeja grada Zagreba, koja je iskustvo stekla na velikim projektima zaštitne arheologije na autocestama susjedne Slovenije kao i na nizu drugih lokaliteta u Hrvatskoj.
Tijekom dugotrajnih, organizacijski zahtjevnih, zahvatom obimnih te u stručnom i tehničkom smislu vrlo složenih istraživanja, brojnu stručnu ekipu činili su arheolozi, apsolventi i studenti arheologije Sveučilišta u Zagrebu. Uži stručni tim, uz voditeljicu istraživanja, sačinjavali su:
- Želimir Škoberne, muzejski savjetnik MGZ-a,
- Boris Mašić, viši kustos MGZ-a,
- Iva Marochini, vanjski suradnik MGZ-a te
- arheolozi iz tvrtke Kaducej d.o.o., Josip Burmaz, Dženi Los, Nikša Vujnović, Nikolina Antonić i Anita Sičić,
koji su u najvećoj mjeri doprinijeli uspješnom provođenju arheoloških istraživanja. Na istraživanjima je sudjelovala i brojna pomoćna tehnička ekipa te ekipa fizičkih radnika za ručni iskop. Dnevno bi na lokalitetima u prosjeku radilo više od stotinu ljudi. Na stručnim ekspertizama i analizama, konzervaciji i restauraciji nalaza angažirani su brojni domaći i strani stručnjaci.
I danas traju radovi na obradi nalaza iz prapovijesnog, antičkog i srednjovjekovnog razdoblja pronađenih na spomenutim lokalitetima, a zahtjevnost se ogleda ne samo u procesu identifikacije i valorizacije, već i u broju nalaza. Ulomci keramike prelaze broj od 100.000, metalnih je predmeta više od 800, staklenih i koštanih predmeta oko 150, potom 330 komada antičkog novca, drvenih oplata s 18 bunara, nebrojena količina maze, ulomaka opeke, životinjskih kostiju, troske itd.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Lokalitet Šepkovčica
Arheološko nalazište Šepkovčica nalazi se na poljoprivrednim površinama naselja Gradići i Donja Lomnica, paralelno sa željezničkom prugom Zagreb-Sisak.
Arheološka istraživanja potvrdila su da je riječ o jednom od najznačajnijih lokaliteta na području sjeverozapadne Hrvatske, a usudili bismo se reći i šire. Tehnički i metodološki zahtjevan proces istraživanja višeslojne vertikalne stratigrafije (što u tehničkom smislu znači i do 3 metra dubine) te, na dijelu lokaliteta, i složene horizontalne stratigrafije, na površinom obimnom lokalitetu, rezultirao je vrlo brojnim, bogatim i izrazito različitim nalazima iz prapovijesnog, antičkog i srednjovjekovnog razdoblja.
Kao zanimljivost naročito se ističe nalaz 13 bunara s drvenim konstrukcijama kružnog ili četvrtastog tlocrta iz sva tri razdoblja prisutna na lokalitetu, te nalaz 8 jama sa životinjskim ukopima goveda položenih na bok i presavijenih nogu, pretpostavljamo ritualnog karaktera. Prapovijesnom periodu pripadaju ostaci eneolitičkog naselja lasinjske kulture te brončanodobnih naselja (licenska keramika, keramika kulture polja sa žarama) s više od 800 različitih ukopa jama, od kojeg veći dio čine manji ukopi za stupove, dok ostatak predstavljaju otpadne i radne jame, drenažni kanali, bunari i vatrišta. Pronađena je veća količina keramičkih ulomaka posuda, maza, životinjskih kostiju te, u manjoj mjeri, litičkih artefakata.
Antički su nalazi brojni – definirana su dva groblja s ukupno 56 grobova. Jedno je groblje miješano paljevinsko i kosturno, datirano od 1. do 4. stoljeća, a drugo predstavlja ostatak oranjem uništenog noričko-panonskog tumula, unutar kojeg su se nalazili žarni i paljevinski grobovi s brojnim grobnim prilozima, uobičajenim za rimsko razdoblje druge polovine 1. i 2. st. poslije Krista (žare, keramički vrčevi s jednom ili dvije ručke, zdjele, tanjuri, lonci vertikalnog vrata, čaše, šalice tankih stijenki, novac, brončane fibule, staklene posude).
Ostaci kasnoantičkog naselja ruralnoga tipa definirani su, u najvećoj mjeri, na površini od cca 12.000 m2, a pored toga različiti antički naseobinski objekti locirani su i drugdje unutar istraženog područja. Definirano je više od 600 različitih ukopa jama: temeljni jarci pravokutnog objekta, ukopi za stupove nadzemnih konstrukcija objekata, radne i otpadne jame i jarci, pravilni redovi ukopa za kolce nekadašnjih ograda, brojna vatrišta, bunari i drenažni kanali.
Među najznačajnije nalaze na lokalitetu ubrajamo ostatke srednjovjekovnog naselja koje se rasprostiralo na površini od 15.000 m2. Datiraju se u period od 9. do 15. stoljeća. Riječ je o najobimnije istraženom naseobinskom kompleksu ovoga perioda na području Hrvatske. Definirano je više od 800 različito velikih ukopa jama, od čega veliki dio pripada ukopima za stupove, dok drugi dio predstavljaju srednje i veće jame različitih funkcija (stambene, radne, otpadne, vatrišta, krušne peći, bunari, odvodni kanali). Izdvojena su četiri tipa objekata prema rasporedu i kombinaciji stupova i pripadajućih jama. Pronađena je velika količina keramike, uglavnom lonaca, od kojih su brojni ulomci ukrašeni motivom valovnice – češljaste i jednostruke, ukrasom izvedenim kotačićem ili urezanim paralelnim linijama. Osim keramike pronađena je veća količina životinjskih kostiju, od kojih dio pripada i izumrlom govedu bos primigenius (tur), po kojem je, prema predaji, Turopolje dobilo ime. Osim toga, pronađena je i veća količina metalnih nalaza, željeznih noževa i alatki, dvije brončane S-karičice, jedna lijevana naušnica volinjskoga tipa i jedan brončani granulirani privjesak u obliku zvončića.
Prvi rezultati istraživanja lokaliteta Šepkovčica bili su prikazani na izložbi Poštujte naše tragove, održanoj u Muzeju grada Zagreba u siječnju 2007. godine.
Lokalitet je predavanjem predstavljen i na 13. Godišnjem skupu Europskog udruženja arheologa (13th Annual Meeting of European Association of Arhaeologists - AEE) održanom u Zadru, u rujnu 2007. godine te na Danima antičke Sepomaje u Umagu u kolovozu 2007. godine.
Istraživanje lokaliteta popratio je i dnevni tisak (Jutarnji list, velikogorički News), te HRT emisijom Trenutak spoznaje u svibnju 2007. godine.
