Nagla urbanizacija Zagreba u drugoj polovici XIX. st. iziskivala je pravovremenu provedbu novih tehničkih dostignuća u komunalnom sustavu modernoga grada.
Gradsko zastupstvo se ponajprije pobrinulo za osvjetljenje grada pa su stare i malobrojne petrolejke godine 1863. zamijenjene novim brojnijim plinskim svjetiljkama u užem središtu Donjega grada, koje su pak 1907. godine zamijenjene električnom rasvjetom. Jedan od najvažnijih komunalnih problema bila je opskrba pitkom vodom.
Taj problem zaokupljao je Zagrepčane još od 1773. godine, kada je križevački inženjer Ivan Vetter izradio nacrt za zagrebački vodovod, koji je trebao crpsti vodu iz Kraljičina zdenca. Zagreb je velikom svečanošću na Jelačićevu trgu otvorio Gradski vodovod tek 1878. godine.
Iste godine uveden je i novi sustav numeriranja kuća po ulicama, a ne po popisnim brojevima kuća.
Sedamdesetih godina postupno su napuštana stara gradska groblja, koja su se zatekla unutar grada. Modernom gradu bilo je potrebno novo središnje groblje, na kojemu će biti ujedinjene sve konfesije, pa je na sjevernim obroncima grada godine 1876. god. utemeljen Mirogoj, koji je svojom koncepcijom i arhitekturom postao značajnom urbanom sastavnicom grada.
Ulice u središtu grada sustavno su potkraj stoljeća popločene i asfaltirane, čak je godine 1893. donesen Regulativni statut za polaganje pločnika i kordona. Nadsvođeni su brojni potoci koji su tekli kroz središte grada, među inima i potok Medveščak, ta višestoljetna granica između dvaju teritorija - Gradeca i Kaptola.
Potkraj stoljeća Zagreb je dobio javni promet; uz fijakere i omnibuse od 1891. godine konjski je tramvaj povezivao grad i njegovu periferiju. Tramvaj je tek 1910. godine elektrificiran. Zagreb se potkraj XIX. stoljeća naglo urbanizirao prerastajući u moderan srednjoeuropski grad u kojemu se samo u posljednjem desetljeću stanovništvo povećalo za 48,90 %, pa je Zagreb 1900. godine brojio 57.000 stanovnika.
Nada Premerl
Gospodarske izložbe
Prvu međunarodnu izložbu u Londonu 1851. godine posjetila je skupina zagrebačkih trgovaca radi "razvienja obertničkih proizvodah u Londonu", kako je naveo Naum Mallin tražeći putni list za to veliko putovanje. Uspomena tomu u Zagrebu bio je tada kupljeni kandelaber postavljen na Jelačićevu trgu.
Godine 1862. na londonskoj izložbi sudjelovali su i izlagači iz Hrvatske. Potaknuti postignutim uspjehom predložili su održavanje Prve gospodarske izložbe u Zagrebu, koja je svečano otvorena 18. kolovoza 1864. godine u neiskorištenoj zgradi zemaljske bolnice i trgu pred njom. Postigla je golemi uspjeh, a sudjelovalo je 3886 izlagača.
U povodu 50-te obljetnice Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva priređena je druga velika gospodarska manifestacija, Jubilarna izložba 1891. godine. Privukla je više od 450.000 posjetitelja što je deseterostruko više premašilo broj tadašnjih žitelja Zagreba. Za grad važni događaji popratili su izložbu: otvoren je Botanički vrt, pušten u promet konjski tramvaj, te svečano otkriven spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću. Na brojnim europskim izložbama sudjeluju i gospodarstvenici iz Zagreba,a postignut uspjeh - odlikovanja - ponosno ističu na reklamama svojih proizvoda i dućanskim natpisima.
Željka Kolveshi
