Po uzoru na druge europske gradove, skupina uglednih građana osnovala je 1786. godine Streljačko društvo, prvo građansko društvo u Zagrebu. Svrha mu je bila zabava, i to vježbanje u streljanju, te čitanje, igra i ples. Sukladno ugledu društva, rastao je i broj njegovih članova, među kojima su i plemići i građani, trgovci, gradski službenici, kavanari i urari, liječnik iz obližnjeg Samobora, te vojni dužnosnici. Streljačka natjecanja održavala su se u prirodi, a sezona je trajala od proljeća do jeseni. Najbolji strijelci dobivali su za nagradu oslikane mete na koje se upisalo ime pobjednika ili počasnog davatelja nagrade te nadnevak natjecanja. Podignućem društvenog doma na Tuškancu 1838. godine zaredale su zabave s plesom koje su se djelomice uklapale u tadašnja nacionalno preporodna zbivanja te je taj dio grada dobio na važnosti, a Streljana je desetljećima ostala središtem društvenog života.
Glazbeno društvo, osnovano 1827. godine, poniklo je na tradiciji glazbene kulture koju je promicao biskup Vrhovec potkraj XVIII. stoljeća, kada se na njegovu dvoru već redovito muziciralo. Pozivao je školovane glazbenike iz Beča za svoju dvorsku kapelu, ali i da podučavaju po kućama zagrebačkih građana. Jedan je od utemeljitelja novoosnovanog društva, a njegovi nasljednici pokrovitelji su kao i najistaknutiji uglednici u javnom i političkom životu grada. Među članovima bili su glasoviti glazbenici Ivan Padovec, Wiesner-Morgenstern, Franjo Pokorny i drugi, koji su djelovali i na glazbenoj školi, otvorenoj u okviru Društva 1829. godine. Javni koncerti priređivali su se u dvorani Kraljevske akademije na Katarinskom trgu.
Željka Kolveshi
