Po savjetovanju s “ustrojnom komisijom” (gradečki sudac Janko Kamauff, Tomislav Cuculić i Augustin Dutković) Carskim je patentom 7. rujna 1850. godine sjedinjen slobodni i kraljevski grad na brdu Gradecu, Kaptol, Nova Ves i Vlaška Ves u jednu gradsku općinu Kraljevski grad Zagreb (1419 kuća i 15.385 stanovnika). Gradom upravlja općinsko vijeće na čelu s gradskim načelnikom. Magistrat je izvršni organ općine. Općinsko vijeće - provedbom javnog natječaja - bira i imenuje činovnike, vodi gradske poslove, sastavlja proračun, nadzire magistrat, proglašava zakone, ubire poreze, izdaje domovnice i vodi vojne poslove. Građani - na osnovi cenzusa - biraju općinsko vijeće i sudjeluju u radu gradske uprave. Vrhovni nadzor nad javnim radom gradskih organa pripada Saboru i Banskoj vladi. Gradski su vijećnici (njih 30) izabrani tijekom tjedna od 12. do 19. svibnja 1851. godine. Za načelnika je izabran dotadašnji gradečki sudac Janko Kamauff.
Carski je patent osuvremenjavajući gradsku upravu, posebice razdvajanjem upravne i sudske vlasti, postao temelj za stvaranje modernog Zagreba.
Zagrebačko je pučanstvo bilo većinom rimokatoličke vjeroispovijesti (1857. god. - 92,29%), a novi je ustroj prijestolnice pratio i novi crkveni preustroj. Papa je 1852. god. uz suglasnost Bečkog dvora - zagrebačku crkvu podigao na čast nadbiskupije neovisne o Ostrogonskoj nadbiskupiji i nadbiskupa Jurja Haulika imenovao kardinalom (1853. g.).
Ivan Ružić
