Početak Prvoga svjetskog rata u Zagrebu označile su demonstracije i demoliranje Velike kavane na Jelačić-platzu. Austro-Ugarska 28.VII.1914. god. objavljuje rat Srbiji. U Zagrebu je provedena mobilizacija. U započetim ratnim operacijama već sudjeluju 53. pješačka zagrebačka pukovnija i 25. domobranska zagrebačka pukovnija, na balkanskoj bojišnici a od 1915. godine ratovat će na istočnoj i talijanskoj bojišnici.
Na svim bojišnicama XIII. zagrebački zbor krvari za Monarhiju. Svečani mimohodi s početka rata zamiru a u Zagreb se slijevaju ranjenici, zarobljenici i izgladnjeli. Austro-Ugarska je odmah zapala u težak položaj koji se očitovao rekvizicijom strateških sirovina i nestašicom hrane. God. 1915. provedena je rekvizicija zvona a krovove gube Rudolfova vojarna, crkva Sv. Blaža i Nacionalna i sveučilišna biblioteka.
Krušne karte uvedene su 1915. godine, kada povjerenici uvode bezmesni utorak i petak. Od 1916. god. vlada nestašica soli. Godine 1917. mast se dijeli na cedulje. Nestašica hrane glavni je problem, otežan i kolapsom njezina dovoza s područja na kojima hara zeleni kader, te 1918. kruh dosiže cijenu od 6 kruna!
Ratni uspjesi ne olakšavaju teškoće; rezultati bitaka su mrtvi i ranjeni koji se slijevaju u Zagreb. Škole se pretvaraju u bolnice (1915) i skloništa za ratnu siročad (1917) a na Mirogojskoj se cesti izgrađuje lazaret za vojnike (1915). Djelovanje humanitarnih udruga (Odbor zagrebačkih gospođa) i Crvenog križa povećava se, ne dostajući za rješavanje teške situacije pogoršane dolaskom izgladnjelih iz Bosne.
Smrću Franje Josipa (1916) neprimjetno je preminula i Carevina. Potkraj 1918. god. definitivno se raspala višestoljetna Habsburška Monarhija i stvara se jugoslavenska zajednica a slijedom burnih i prijelomnih zbivanja prestaje državnopravna opstojnost Hrvatske.
Ivan Ružić
