Uvod u XX. stoljeće označile su pojedinačne optimističke perspektive i događanja simboličnog značenja za Novo vrijeme.
Ustaljenu gradsku svakodnevicu prenuo je 1901. god. prolazak prvog automobila trgovca i športaša Ferdinanda Budickoga.
Znatiželjnici i poklonici modernih novina doživjeli su žive slike iz svijeta u Zagrebu još 1896. god. Prva filmska predstava Kinematograf - “Živuće fotografije” održana je - dozvolom Gradskog poglavarstva za jedanaestodnevno prikazivanje - u dvorani “Kola” 8. listopada. Pojavu novog medija, koji će obilježiti XX. stoljeće, dakako popratile su novine: "Stvar je veoma interesantna i mi je preporučujemo pažnji našega občinstva". Brojna i zainteresirana publika uskoro je mogla gledati “nove zagrebačke prizore”, a potkraj 1906. god. “slike sa nezaboravnog I. hrvatskog svesokolskog sleta”. Iste godine otvoren je prvi stalni kinematograf “Pathé bioskop”, 1907. “Dobrotvorni kinematograf Ćirilo-Metodskih zidara”, te “Edison” i “Apollo”, prvo sagrađeno filmsko kazalište.
Godine 1902. uzdigli su se u visinu tornjevi završene katedrale, a 1903. god. pogled je usmjeren u nebeski svod otvorenjem astronomijskog opservatorija na Popovu tornju. U čast toga događaja novootkriveni planetoid br. 589 u Heidelbergu 1906. god. dobio je ime Croatia.
U gradu je 1905. god. sagrađena prva četverokatnica poznata kao “Elza fluid”, s bizarnom reklamom na pročelju - velikom bocom znamenitog istoimenog čudotvornog lijeka, ljekarnika i investitora gradnje Eugena Fellera.
Uslijedila je neobična atrakcija: prvi zračni let balonom “Turul” nad Zagrebom 1905. god. Posada s pilotom i najhrabrijim Zagrepčanima za 6 sati leta snimila je prve fotografije Zagreba i okolice iz zraka. Klicalo im je gotovo pola Zagreba. Svojim “Opelom” pratio ih je Budicki, pionir automobilizma i zrakoplovstva, koji se i sam odvažio sljedeće godine uzletjeti balonom “Excelsior” prema Kvarneru, snimivši Zagreb, ali i sve krajeve nad kojima je letio.
Zagrepčanin Slavoljub Penkala stekao je svjetsku slavu izumom prve mehaničke olovke. Godine 1906. Kraljevskom ugarskom patentnom uredu u Budimpešti prijavio je patent br. 36946 pod obiteljskim imenom PENKALA! Taj se izum nije promijenio do danas, a popularna penkala postala je potrebom svakog čovjeka, kao i naliv-pero, Penkalin izum iz 1907. godine.
Željka Kolveshi
