Osmanlije su provalili u Turopolje 30. rujna 1469. godine i time izravno ugrozili Zagreb. Trajna opasnost navela je građane Griča i Kaptola - poradi sigurnosti, obrane i zaštite - na gradnju novih i popravak postojećih utvrda.
Biskup Osvald Thuz dao je poslije pada Bosne izvesti jarke i zidine oko Katedrale i svoga sjedišta, koji se nisu sačuvali. Godine 1476.-1478. kanonici su podigli utvrdu oko kaptolskoga brežuljka.
Utvrđivanje Kaptola izmijenilo je sociološki sustav i urbanistički promijenilo naselje. Uza zapadni zid kaptolske utvrde nastalo je naselje (ulica) Opatovina, u koje je pozvano podložno pučanstvo na naseljavanje. Biskupska utvrda nije bila dovoljno sigurna te je 1512.-1520. godine zamijenjena tvrđom (kaštelom) ranorenesansnoga tipa, koja većim dijelom još i danas postoji. Gradečke su utvrde dobile i posadu - španjolske plaćenike. K tome je strah od Osmanlija izazvao povećanu opskrbu naoružanjem.
Teški ratni uvjeti i nameti postupno su jenjavali po velikoj pobjedi kod Siska godine 1593, iako se vojska pred Zagrebom okupljala za rat s Turcima još i 1639. godine.
Oslobađanjem Slavonije od Turaka i završetakom Velikog rata potkraj XVII. st. Zagreb je - do tada izravno ugrožavan osmanlijskim prijetnjama - napokon odahnuo.
Ivan Ružić
