Antička zbirka Muzeja grada Zagreba osnovana je 2012. godine i u njoj se čuva građa, najvećim dijelom prikupljena arheološkim istraživanjima koja je Muzej grada Zagreba proveo u zagrebačkoj okolici u razdoblju od 2006. do 2009. godine. U zbirci se čuvaju i tri antička miljokaza koji su, kao slučajan nalaz, 2010. godine pronađeni u blizini naselja Ježdovec.
Područje koje danas obuhvaća grad Zagreb i njegovu okolicu, u antici je bio dijelom andautonijske teritorijalne zajednice – Respublica Andautoniensium – sa središtem u Andautoniji, današnjem Ščitarjevu. Brojni rimskodobni lokaliteti (nekropole, tragovi cesta, kamenolomi i ostaci naselja), u bližoj i daljoj okolici ovoga visoko urbaniziranog antičkog municipija, svjedoče o intenzivnom životu na prostoru koji će, jednim svojim dijelom, u srednjem vijeku nositi ime Campus Zagrabiensis – Zagrebačko polje. Taj kontinuitet ukazuje kako su savska nizina i Medvednica, zajedno sa svojim urbanim središtem, oduvijek činili logičnu i nedjeljivu gospodarsku, kulturnu i prometnu cjelinu.
Raznovrsna antička građa prikupljena tijekom istraživanja na lokalitetima Šepkovčica i Okuje čini najveći dio Antičke zbirke. Riječ je, prije svega, o keramičkom posuđu koje obuhvaća gotovo cijeli repertoar tipova karakterističnih za razdoblje rimske dominacije (vrčevi, tanjuri, lonci, zdjele, poklopci amfore, čaše, zdjelice, urne, pitosi, tarionici, …). Različite fakture i ukrasi posuda svjedoče o lokalnoj proizvodnji, ali i o uvozu posuđa iz drugih rimskodobnih proizvodnih centara.
U zbirci se čuvaju i staklene posude, dijelovi nošnje i nakita, izrađeni najvećim dijelom od bakrene legure, ali i od staklene paste i obrađene kosti (fibule/kopče, pređice, jezičci i okovi, narukvice, prstenje, naušnice, igle, dijelovi ogrlica, privjesci…) te drugi uporabni predmeti (željezni noževi, sjekire, klinovi i čavli, kameni žrvnjevi…) pronađeni unutar grobnih ili naseobinskih cjelina.
U zbirci se čuvaju i brojni drugi nalazi kao npr. osteološki materijal, metalurški otpad, ugljen, drvo, opeka i maz, pogodni za provođenje različitih znanstvenih analiza čiji rezultati doprinose ukupnoj interpretaciji. Svi predmeti, zajedno s numizmatičkim nalazima, slikovito dočaravaju život na ovom prostoru, u razdoblju od 1. do 5. stoljeća. Na temelju njih moguće je rekonstruirati svakodnevicu tadašnjih stanovnika, od čuvanja i pripremanja hrane, preko, mode, trgovinskih veza i gospodarskog života, pa do odnosa prema zagrobnom životu vidljivom u grobnom ritualu. Istraživanjima su dobiveni i dragocjeni podaci o načinu gradnje naseobinskih objekata, tadašnjem okolišu i opskrbi vodom, čime se interpretacija života, u ovom dijelu andautonijskog teritorija, bitno upotpunjuje.
Antički miljokazi iz Ježdovca iznimno su dragocjeni arheološki nalazi koji slikovito dopunjuju priču o antičkom razdoblju na području Zagreba. Cjelovito sačuvan miljokaz bio je podignut u vrijeme cara Decija (249. – 251. god.) te je na njemu vidljiv uklesani natpis iz kojeg se iščitava da je bio postavljen na mjestu udaljenom 14 rimskih milja od Andautonije.
Druga dva miljokaza su oštećena – jedan je bio podignut u vrijeme cara Filipa Arabljanina (244. – 249. god.), dok je na drugom natpis sačuvan u tragovima te se samo može pretpostaviti, slijedom relativno brojnih slovenskih analogija, naročito s dolenjskog područja, da pripada razdoblju vladavine Marka Aurelija i Lucija Vera (161. god.) ili Septimija Severa i njegova dva sina (201. god.). Sva tri miljokaza upućuju na moguće postojanje raskršća na trasi državne ceste Emona – Siscija, što treba promatrati u kontekstu cestovnih pravaca koji su u vrijeme rimske dominacije gusto premrežavali zagrebačko područje. Slijedom toga valja spomenuti i da je na lokalitetu Okuje istražen dio ceste Emona – Siscija, a na lokalitetu Šepkovčica segment prilazne ceste prema Andautoniji. Ovime se bitno upotpunjuju saznanja o ovom prostoru na kojem su se ispreplitali različiti prometni pravci, a posljedično i brojni utjecaji iz većih antičkih urbanih središta, npr. Siscije, Petovija i Emone.
Po završetku stručne valorizacije građe koja se čuva u Antičkoj zbirci Muzeja grada Zagreba, odabrani predmeti bit će izloženi u okviru stalnog postava, kako bi ovaj značajan segment zagrebačke povijesti, do sada nezastupljen u postavu, predočili publici te tako pojasnili i kronološki i sadržajno zaokružili interpretacijsku sliku grada i njegove okolice za razdoblja prije osnutka Kaptola i Gradeca.
