Zbirka devocionalija sastoji se od raznovrsnih nabožnih predmeta svakodnevice zagrebačke provenijencije, s područja Zagreba i njegove okolice, Hrvatske te, vezano uz karakter zbirke – osobne uspomene s hodočašća, poznatih svetih mjesta u Europi i svijetu. Zbirka je povijesna i umjetnička, gotovo u cijelosti vezana uz rimokatoličku vjeroispovijest uz poneke iznimke, predmete koji potječu iz drugih konfesija koje su bile prisutne tijekom povijesti u Zagrebu. Po vrsti građe zbirka u najvećem broju sadržava svete sličice, medaljice, krunice, križeve i molitvenike iz razdoblja od XVII. stoljeća do današnjih dana. Zbirka broji nekoliko stotina predmeta – 530 predmeta (2011.). Veliki broj prikupljen je poklonima krajem 1990-ih godina, a prikupljanje se nastavlja i dalje vezano uz pobožnost današnjih vjernika.
Pučka pobožnost blagoslovljene ili posvećene predmete doživljava kao zaštitu te je njihovo značenje u podržavanju i promicanju pučke religioznosti. Većina predmeta u zbirci svjedoči višestoljetnu i sveprisutnu tradiciju štovanja Blažene Djevice Marije u Zagrebu i njegovoj okolici. Najbrojnije su svete sličice s prikazom čudotvornog kipa Blažene Djevice Marije iz proštenjarskih crkava u Mariji Bistrici i Remetama. Na tim grafičkim prikazima uz kip Majke Božje nalaze se i dragocjeni povijesni prikazi crkve u Mariji Bistrici i crkve i pavlinskog samostana u Remetama, često s popratnom molitvom na hrvatskom jeziku i autografom vlasnika ili posvetom darovatelja. Najstariji podaci o hodočašću Zagrepčana u Mariju Bistricu potječu iz 1725. godine. Od tada se svake godine u mjesecu srpnju održava zagrebačko proštenje. Godine 1971. Marija Bistrica službeno je proglašena nacionalnim svetištem. Svete sličice, uspomene na prvu pričest i potvrde svete ispovijedi čuvale su se u zagrebačkim obiteljima kao i hodočasničke uspomene sa hodočašća u Trsat, Lepoglavu, Loreto, Lurd, Napulj, Mariazell, Jeruzalem – Svetu zemlju.
Najraniji primjerci nabožnih predmeta, posebice svete sličice, predstavljaju uvoz iz Srednje Europe, a nakon 1860. godine, kada je Julije Hühn otvorio prvu litografsku radionicu u Zagrebu, nastupila je najveća domaća produkcija popularne svete slike koje je radio prema starim originalnim bakrorezima ili vlastitom crtežu.
Devocionalije su prikupljane za muzej od njegova osnutka. Već 1907/1909. god. Franjo Hühn poklonio je muzeju Album uzoraka svojeg oca, litografa Julija Hühna, koji sadrži i svete sličice litografirane u Zagrebu. Među značajne poklone svakako spada i onaj Gustava Koritića Mrazovečkog, banskog savjetnika iz 1928. godine, koji je sadržavao i brojne predmete iz vlasništva njegova prastrica Gustava Koritića, kanonika kantora, Franje Xavera Koritića od Mrazovca (1771-1846). Grad Zagreb poklonio je muzeju 1913. god. veliki broj svetih medaljica pronađenih u grobovima tijekom istraživanja provedenih u Župnoj crkvi Sv. Marije na Dolcu.
Tekst: Željka Kolveshi
