Zbirka cehalija je tematska zbirka koju čine predmeti od kraja 16. do druge polovine 19. stoljeća, poput cehovskih škrinja, tablica za pozivanje na zajedničke sastanke, cimera, zastava, vrčeva, pečatnjaka, dokumenata i drugih. Dio Zbirke čine i pojedini predmeti koje su obrtnici kao članovi cehovskih organizacija koristili u svome radu, kao što su kalupi licitara i pekara ili blanjalice bačvara i stolara.
Zbirka svjedoči o važnoj ulozi koju su cehovi kao udruženja obrtnika sve do njihova ukidanja 1872. imali u razvoju zagrebačkih naselja tijekom povijesti. Njihova uloga odnosi se na gospodarski, ali isto tako i na širi društveni razvoj grada. Značaj cehova očituje se i u privilegijama koje su dobivali od gradske uprave ili kaptolske vlasti, odnosno vladara. Prve cehovske povlastice gradečka uprava dodijelila je 1447. krojačima, a prve vladarske povlastice dodijeljuje prilikom svoga posjeta Zagrebu kralj Matija Korvin postolarima i udruženim krznarima, uzdarima i remenarima, koje potvrđuje 1480. kada im se pridružuju sedlari.
Ceh obrtnika metalske struke brinuo se za oltar Blažene Djevice Marije, koji se nalazio u sjevernoj apsidi crkve sv. Marka. Uz oltar se čuvala ova zastava koja se nosila na procesijama. Zastava gradečkog ceha zlatara, bravara, mačara i kovača iz 1729. je najstarija sačuvana zastava zagrebačkih cehova.
Najvažniji predmeti u djelovanju cehova kao strukovnih udruga bile su cehovske škrinje, koje se prvi put spominju u prvoj polovini 16. st. Uvedene su za praktične potrebe spremanja cehovskih dokumenata, novaca i drugih predmeta važnih za rad cehova. Škrinja se pohranjivala kod cehmeštra. Na njoj su često intarzirani ili naslikani simboli ceha, godina izrade odnosno osnutka ceha. Zbirka sadrži škrinje niza cehova Gradeca i Kaptola datiranih od 17. do 19. stoljeća, poput cehova zidara, klesara i tesara, čižmara, gumbara, mlinara, stolara, tokara, staklara i bravara, postolara, krojača itd.
Važan izvor o radu cehova čija se ostavština nalazi u Zbirci razni su sačuvani izvorni dokumenti kao računi, ugovori, obrtnice, privilegije, zapisnici o radu, putne knjižice i djetićki listovi. Djetićki listovi izdavani na zagrebačkom području ujedno su sadržavali i vedute grada, koje nam najjasnije govore o njegovom izgledu početkom 19. stoljeća. Tako je gradečki mesarski ceh izdao 26. kolovoza 1818. potvrdu djetiću Andriji Rakariću, urešenu jednom od najstarijih veduta Zagreba.
Sakupljanje građe kao temeljne muzeološke odrednice Muzeja grada Zagreba provodi se kroz donacije, kupnju, terensko istraživanje, nasljeđivanje, zamjenu, ustupanje i ostalo. Naglasak u prikupljanju građe ove Zbirke odnosi se na mogućnost njena povezivanja s osobama i konkretnim cehovskim organizacijama.
