Naselje Kaptol dobilo je ime po svojim stanovnicima kanonicima koji zajedno čine Stolni kaptol. Niz glavnu ulicu i na trgu pred Stolnicom kanonici su podigli svoje domove, kanoničke kurije. Na početku drvene su kuće stradavale u čestim velikim požarima, što je potaklo kanonike na zidanu gradnju. Građevni zamah potkraj XVII. stoljeća, nastavljen i tijekom prve polovice XVIII. stoljeća, cjelovito je formirao baroknu gradnju niza kurija zvanih Dvori plemeniti. Na trgu je bila podignuta kaptolska vijećnica, a unutar tvrđe posebna zgrada za bogatu knjižnicu.
Na zapadnoj strani Kaptola planski je osnovano naselje građana već u XV. stoljeću. Zajedno s naseljem Dolac i ulicom Potok ispod južnog kaptolskog zida bilo je naseljeno većinom obrtnicima koji su u svojim skromnim kućama - hisa purgarszka - otvarali radionice ili dućane mješovitom robom. Pojedinim dućanima vlasnik je bila općina Szlavnoga Kaptoloma Zagrebechkog; primjerice taj su naslov 1788. godine nosile mesnice na Potoku 4 i stara apoteka na Dolcu 7 / Opatovina 7.
Župnu crkvu Sv. Marije na Dolcu pohodili su i vjernici iz okolice, osobito u vrijeme njezina župnika Adama Alojza Baričevića, od 1790. do 1803. godine, koji je za njih dao otvoriti novi ulaz sa zapadne strane. Baričević je pjevanjem na hrvatskom jeziku slavio Božić. Njegova kuća na Dolcu i župni dvor nosile su naziv hisa plemenita.
Južni dio Opatovine i naselje Dolac srušeni su poslije 1925. godine pa je na tome mjestu izgrađena (1928. god.) središnja zagrebačka tržnica. Nekadašnji kaptolski zid na južnoj strani sačuvao se još samo u imenu ulice Pod zidom.
Željka Kolveshi
