Marijanski kult se osobito raširio tijekom XVII. i XVIII. stoljeća. Po brojnim mjestima na kojima se častila Majka Božja, Zagreb je postao Marijin grad, pobožni i bogoljubni glavni grad kršćanskog kraljevstva.
Stolna crkva na Kaptolu bila je uz starog titulara Sv. Stjepana kralja posvećena i Gospinu uznesenju. Na pročelju kaptolske vijećnice bila je istaknuta zidna slika Majke Božje - zaštitnice Ugarskog i Hrvatskog Kraljevstva. Izvan zidina Gradeca, nedaleko od Kamenitih vrata postojala je Gradska ubožnica - bolnica u čast Blažene Marije Djevice.
Najomiljenije štovalište Zagrepčana je Majka Božja u Kamenitim vratima, na vrlo prometnom glavnom ulazu u Gornji grad. Uoči 900-te obljetnice osnutka Zagrebačke biskupije proglašena je Zaštitnicom grada. Gradski senator Ivan Hyaczinthy dao je podignuti 1740. godine na Markovu trgu prvi javni spomenik posvećen Blaženoj Djevici Mariji. Potkraj XIX. stoljeća zajedničkim nastojanjem grada i Stolnog kaptola podignut je drugi javni Marijin spomenik na kaptolskom trgu.
K tome, marijanski kult počeo se u to vrijeme njegovati hodočašćem Majci Božjoj pa su nastala brojna marijanska prošteništa. Stotine čudesnih uslišanja zabilježeno je u njihovim kronikama i knjigama čudesa (Liber miraculorum). Popularizira ih suvremena grafika, svete sličice koje su među vjernicima i hodočasnicima pripomagale širenju pobožnosti i štovanja Bl. Dj. Marije, omiljene u puku.
Crkva Blažene Djevice Marije kraj Zagreba, u selu Remete, bila je najbliže hodočasničko mjesto štovanja Gospina kipa. Tu su bolesni našli lijeka pa se to proštenište pročulo kao Nebeska ljekarna.
Već od 1725. godine, Zagrepčani svake godine u srpnju hodočaste u Mariju Bistricu putem koji vodi preko Medvednice. Hodočasnici se zaustavljaju kod kapelice Majke Božje u Markuševcu, potom kod čudotvorne Majke Božje u Čučerju, da bi preko Majke Božje Snježne stigli do Bistrice. Štovanje Gospe nastavlja se i danas, jer hrvatski narod doista vjeruje da je Blažena djevica najvjernija odvjetnica Hrvatske.
Željka Kolveshi
