Zagreb je nijemo i u strahu proživljavao svibanj 1945. godine. Početkom svibnja napuštali su Zagreb u kolonama dužnosnici NDH, njemačka vojska, domobrani i brojni civili da bi 8. svibnja 1945. godine u Zagreb ušle jedinice JA u nevelikim kolonama.
Komunistički preobražaj društva započeo je odmah uz pomoć Narodne fronte očitujući se vidljivim promjenama gradskih vizura, stavljanjem petokrakih zvijezda na mnoge javne objekte te uklanjanjem spomenika nacionalnom junaku banu Josipu Jelačiću.
Pod parolom Nema odmora dok traje obnova započela je izgradnja brojnih tvornica i komunalnih objekata. Pučanstvo živi u teškim uvjetima uz UNRRA-inu pomoć, koja je barem djelomice ublažila posljedice rata.
Zatvori, strijeljanja i suđenja svakodnevna su zbivanja. Totalitarni komunistički režim simbolički je potvrđen u Zagrebu montiranim procesom zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Alojziju Stepincu, koji je nevin osuđen na šesnaest godina tamnice.
U prvom poslijeratnom razdoblju uz ostale velike industrijske pogone podignuta je prva zagrebačka radio-industrija (RIZ), koja je uspostavom Televizije Zagreb (1956) proširila svoju djelatnost. Nadolazi vrijeme kada ti elektronski akustički uređaji postaju obvezni dio kućnog inventara, ljudi postaju željni zabave.
Nakon prvog popuštanja stege socrealizma pokušavaju se u Zagrebu uspostaviti veze sa svijetom. Organiziraju se izložbe poznatih svjetskih umjetnika (Henry Moore, 1958. i Pablo Picasso), utemeljen je međunarodni Muzički biennale suvremene glazbe (1961) i Nove tendencije kao međunarodni likovni pokret (1961). Te akcije bile su poticajne tijekom šezdesetih godina za nova kreativna duhovna previranja.
Demografski rast Zagreba prati promjenu strukture stanovništva, povezanu s tipičnim naglim industrijskim rastom i ekspanzijom stanovništva koje sa sela bježi u Glavni grad. Gospodarska snaga omogućila je realizaciju urbanističkog programa (1962) za Južni Zagreb. Pučanstvo Zagreba se u dvadesetak godina udvostručilo pa potkraj 1971. godine Zagreb broji 602.205 stanovnika. Zagreb dobiva konture velegrada i postaje značajno gospodarsko, prometno i kulturno središte.
Istovremeno dolazi i do političkih, kulturnih i gospodarskih gibanja u želji da se zasnuje demokratičnija i slobodnija Hrvatska. Nositelji novog vremena bili su studenti Zagrebačkog sveučilišta.
Nada Premerl
