• Hrv Eng
  • Digitalna pristupačnost
    • Povećaj font
    • Smanji font
    • Promijeni kontrast
    • Promijeni font
    • Sivi tonovi
    • Istakni poveznice
    • Vrati izvorno
  • Posjetite nas 
    • Muzej grada Zagreba
    • Vanjske zbirke
    • Knjižnica, odjel dokumentacije i fotografske zbirke
  • O muzeju 
    • Opći podaci
    • Povijest muzeja
    • Djelatnici muzeja
    • Informiranje, akti, javna nabava
    • Natječaji i javni pozivi
    • Pristupačnost Muzeja
  • Odjeli 
    • Informatički odjel
    • Knjižnica
    • Odjel dokumentacije
    • Pedagoško-andragoški odjel
    • Preparatorske radionice
  • Zbirke 
  • Izložbe 
    • Stalni postav
    • Povremene izložbe
    • Virtualne izložbe/online zbirke
  • Edukacija 
  • Projekti 
  • Događanja 
  • Izdanja 
    • Posjetite nas
      • Muzej grada Zagreba
      • Vanjske zbirke
      • Knjižnica, odjel dokumentacije i fotografske zbirke
    • O muzeju
      • Opći podaci
      • Povijest muzeja
      • Djelatnici muzeja
      • Informiranje, akti, javna nabava
      • Natječaji i javni pozivi
      • Pristupačnost Muzeja
    • Odjeli
      • Informatički odjel
      • Knjižnica
      • Odjel dokumentacije
      • Pedagoško-andragoški odjel
      • Preparatorske radionice
    • Zbirke
    • Izložbe
      • Stalni postav
      • Povremene izložbe
      • Virtualne izložbe/online zbirke
    • Edukacija
    • Projekti
    • Događanja
    • Izdanja
  • Hrv Eng
  • Digitalna pristupačnost
    • Povećaj font
    • Smanji font
    • Promijeni kontrast
    • Promijeni font
    • Sivi tonovi
Strelica koja vodi na vrh stranice Na vrh
  • Naslovnica
  • Izložbe
  • Stalni postav
  • Život u podgrađu

Život u podgrađu

Prostrani sajmišni trg Manduševec postao je tijekom prve polovice XIX. stoljeća središtem varoškog podgrađa. Oblikovanje urbanog identiteta glavnog trga u Zagrebu započelo je podignućem opće Zakladne bolnice, koja je navijestila novo doba ne samo namjenom već i dimenzijama. Slijedi izgradnja južne i zapadne strane, čime je Harmica dobila obilježje zatvorenog trga.

Svoje reprezentativne kuće podižu poduzetni trgovci Hatz, Demeter, Stanković koji stečeni imutak počinju ulagati u nekretnine. Najuposleniji graditelj Bartol Felbinger, prema potrebama investitora, uličnim prizemljima daje poslovnu namjenu, dok je kat rezerviran za stanovanje.

Trgovina seli s Gornje varoši te trgovačkim središtem postaje čitav potez od Markova trga i Kamenite ulice, preko Duge ulice, do Harmice i Ilice. U sve većoj konkurenciji trgovine mješovitom robom ustupaju pred specijaliziranim dućanima koje drže grčki trgovci Demeter, Stova, Mallin, Popović, trajno nastanjeni nakon Patenta o vjerskoj toleranciji cara Josipa II iz 1782. godine. Postavši građanima Zagreba, čime je uvjetovano i vođenje trgovine, pripadnici pravoslavne zajednice tu su osnovali i svoju crkvenu općinu. Uz osnovno bavljene trgovinom oni sudjeluju i u društvenom i kulturnom životu grada.

Na Harmicu se slijeva sav promet usmjeren iz grada i u grad Bečkom i Karlovačkom cestom za Štajersku prema Grazu. Poštanske i putničke diližanse razmjenjuju putnike, okuplja se mnogo trgovaca i kupaca, kao i znatiželjnika, privučenih maštovitim nazivljem dućana i njihovim slikanim cimerima za nepismene, kojih brojnost potvrđuju oglasi u dvevnom tisku. Živa trgovina pokrenula je i nove sadržaje svakodnevnog života te se otvaraju kavane - samo na Harmici ih je čak četiri - te gostionice i svratišta za novu publiku. Društveni uspon trgovačke obitelji Hatz

Pavao Hatz, ugledni građanin, trgovac i posjednik, otac je obitelji koja je uspješno djelovala u javnom i društvenom životu Zagreba tijekom XIX. stoljeća te se može smatrati prototipom uspona građanstva u našoj sredini. Doselio je iz Ugarske 1808. godine, započeo trgovinu prvo u Pivarskoj ulici, a već 1819. godine podijeljeno mu je pravo građanstva Zagreba. U duhu novoga građanskog vremena pionirski ulazi u investicije izgradnje na novim gradskim trgovima. Već 1828. godine stajala je na Harmici njegova dvokatna kuća s vrtom, graditelja Bartola Felbingera. Bila je namijenjena stanovanju i trgovini, a njezin zaštitni znak kip je Merkura na pročelju. Imućan trgovac sudjelovao je u domorodnim zbivanjima, podržavan od supruge i sinova. Dobrog sluha za poslovnost, među prvima podigao je veću kuću na budućem Zrinjskom trgu, koja će mu iznajmljivanjem brzo donijeti dobit. Ubrzo će posjedovati i ljetnikovac na Vrhovcu, koji je oprimjeravao kulturu stanovanja što ju je donosilo novo vrijeme. Sin Pavao ml. nadasve je bio prisutan u javnom i društvenom životu grada: čast i dužnost gradskog načelnika koju je obnašao 1872/73. godine kruna je ugleda i društvenog uspona trgovačke obitelji Hatz.

Željka Kolveshi

Podijelite sadržaj

  • Facebook
Parkovi i šetališta
Doba Hrvatskog narodnog preporoda

  • Posjetite nas 
    • Muzej grada Zagreba
    • Vanjske zbirke
    • Knjižnica, odjel dokumentacije i fotografske zbirke
  • O muzeju 
    • Opći podaci
    • Povijest muzeja
    • Djelatnici muzeja
    • Informiranje, akti, javna nabava
    • Natječaji i javni pozivi
    • Pristupačnost Muzeja
  • Odjeli 
    • Informatički odjel
    • Knjižnica
    • Odjel dokumentacije
    • Pedagoško-andragoški odjel
    • Preparatorske radionice
  • Zbirke 
  • Izložbe 
    • Stalni postav
    • Povremene izložbe
    • Virtualne izložbe/online zbirke
  • Edukacija 
  • Projekti 
  • Događanja 
  • Izdanja 

Muzej grada Zagreba
Opatička 20
10000 Zagreb

Tel: +385 1 4851 361
        +385 1 4851 362

e-mail: mgz@mgz.hr

Radno vrijeme:
UTORAK – SUBOTA: 10:00 – 18:00
NEDJELJA: 10:00 – 14:00

Muzej je zatvoren blagdanima i državnim praznicima.

VODIČKA SLUŽBA I NAJAVA GRUPA:
info@mgz.hr   

  • Marketing i PR
  • Zahtjev za korištenje građe
  • Cjenik usluga
  • Impresum
Izrada NOVENA