Prostrani sajmišni trg Manduševec postao je tijekom prve polovice XIX. stoljeća središtem varoškog podgrađa. Oblikovanje urbanog identiteta glavnog trga u Zagrebu započelo je podignućem opće Zakladne bolnice, koja je navijestila novo doba ne samo namjenom već i dimenzijama. Slijedi izgradnja južne i zapadne strane, čime je Harmica dobila obilježje zatvorenog trga.
Svoje reprezentativne kuće podižu poduzetni trgovci Hatz, Demeter, Stanković koji stečeni imutak počinju ulagati u nekretnine. Najuposleniji graditelj Bartol Felbinger, prema potrebama investitora, uličnim prizemljima daje poslovnu namjenu, dok je kat rezerviran za stanovanje.
Trgovina seli s Gornje varoši te trgovačkim središtem postaje čitav potez od Markova trga i Kamenite ulice, preko Duge ulice, do Harmice i Ilice. U sve većoj konkurenciji trgovine mješovitom robom ustupaju pred specijaliziranim dućanima koje drže grčki trgovci Demeter, Stova, Mallin, Popović, trajno nastanjeni nakon Patenta o vjerskoj toleranciji cara Josipa II iz 1782. godine. Postavši građanima Zagreba, čime je uvjetovano i vođenje trgovine, pripadnici pravoslavne zajednice tu su osnovali i svoju crkvenu općinu. Uz osnovno bavljene trgovinom oni sudjeluju i u društvenom i kulturnom životu grada.
Na Harmicu se slijeva sav promet usmjeren iz grada i u grad Bečkom i Karlovačkom cestom za Štajersku prema Grazu. Poštanske i putničke diližanse razmjenjuju putnike, okuplja se mnogo trgovaca i kupaca, kao i znatiželjnika, privučenih maštovitim nazivljem dućana i njihovim slikanim cimerima za nepismene, kojih brojnost potvrđuju oglasi u dvevnom tisku. Živa trgovina pokrenula je i nove sadržaje svakodnevnog života te se otvaraju kavane - samo na Harmici ih je čak četiri - te gostionice i svratišta za novu publiku. Društveni uspon trgovačke obitelji Hatz
Pavao Hatz, ugledni građanin, trgovac i posjednik, otac je obitelji koja je uspješno djelovala u javnom i društvenom životu Zagreba tijekom XIX. stoljeća te se može smatrati prototipom uspona građanstva u našoj sredini. Doselio je iz Ugarske 1808. godine, započeo trgovinu prvo u Pivarskoj ulici, a već 1819. godine podijeljeno mu je pravo građanstva Zagreba. U duhu novoga građanskog vremena pionirski ulazi u investicije izgradnje na novim gradskim trgovima. Već 1828. godine stajala je na Harmici njegova dvokatna kuća s vrtom, graditelja Bartola Felbingera. Bila je namijenjena stanovanju i trgovini, a njezin zaštitni znak kip je Merkura na pročelju. Imućan trgovac sudjelovao je u domorodnim zbivanjima, podržavan od supruge i sinova. Dobrog sluha za poslovnost, među prvima podigao je veću kuću na budućem Zrinjskom trgu, koja će mu iznajmljivanjem brzo donijeti dobit. Ubrzo će posjedovati i ljetnikovac na Vrhovcu, koji je oprimjeravao kulturu stanovanja što ju je donosilo novo vrijeme. Sin Pavao ml. nadasve je bio prisutan u javnom i društvenom životu grada: čast i dužnost gradskog načelnika koju je obnašao 1872/73. godine kruna je ugleda i društvenog uspona trgovačke obitelji Hatz.
Željka Kolveshi
