Zbirke fotografija

Zbirka fotografija zagrebačkih vizura čuva vizualnu memoriju grada Zagreba i zagrebačke okolice. Fotografije su razvrstane prema sljedećim tematskim cjelinama koje prate izgled grada i promjena nastale protokom vremena:

• ulice i trgovi
• parkovi i jezera
• panorame, pogledi na grad
• svjetovni i sakralni objekti
• javna skulptura, grafiti
• Medvednica
• okolica Zagreba

Gjuro Varga, Jelačićev trg prije potresa 1880., tonirana fotografija, oko 1880., MGZ fot. 5086

Zbirka fotografija zagrebačkih događanja kroz prikupljene fotografije prati gradski život i razna događanja u gradu kao i razvoj grada kroz gradske službe. Zbirka je podijeljena na teme:

• kultura i mediji (muzeji, galerije, kazališta, kinematografi, televizija)
• obrazovanje i znanost
• zdravstvo
• sport
• gospodarstvo:
       - industrijski objekti (tvornice, klaonice, ljevaonice, pivovare, mlinovi, tiskare)
       - obrti i trgovina (sajmišta i tržnice, robne kuće, izlozi)
       - ugostiteljsko-hotelijerski objekti (gostionice, restorani, kavane, barovi, hoteli)
       - bankarstvo
• javne gradske službe i komunalna djelatnost:
        - promet
        - pošta 
        - vatrogastvo
        - redarstvo
        - vodovod i odvodnja
        - groblja i pogrebne usluge
• život grada
• događaji: gospodarske manifestacije (Zagrebački zbor / Zagrebački velesajam), umjetničke izložbe, poklade, procesije, proštenja, priredbe, obljetnice, kongresi, štrajkovi, nesreće, nepogode, sprovodi, politički događaji (mitinzi, posjeti državnika)

A. Mühlbauer, Zagrebačko sklizalište, fotografija, 14. siječnja 1893., MGZ fot. 15831

Zbirku fotografija ličnosti i društva čine fotografije od kojih su većina portreti osoba iz javnog života, važnih povijesnih ličnosti političkog, kulturnog i znanstvenog djelokruga, značajnih za zagrebačku i hrvatsku povijest. Važno mjesto u zbirci zauzimaju fotografije vezane uz rad raznih, brojnih društava / udruga koja su djelovala i djeluju u Zagrebu kao što su npr: humanitarna i dobrotvorna društva, brojna sportska društva, kulturno – umjetniča društva (razna glazbena društva), zavičajna društva, humoristička društva, veteranska društva, radnička društva, udruge obrtnika i dr. Autori fotografija su poznati zagrebački fotografi: Brauner, Fickert, Firšt, Kelemen, Mosinger & Breyer, Pommer, Standl, Varga i dr.

Julius Hühn, Obitelj Kljaić, fotografija, oko 1861., MGZ fot. 15818

Težište Zbirke atelijerske fotografije temelji se na djelovanju zagrebačkih fotoatelijera, odnosno fotografa (doseljenika i domaćih fotografa) koji su djelovali u Zagrebu. Počevši s najstarijim atelijerom u Zagrebu (iz oko 1855. g.), prvim stalnim zagrebačkim fotografom Franjom Danielom Pommerom koji je došao iz Danske, prati se djelovanje brojnih foto studija u Zagrebu (npr.: Julius Hühn, Ivan Standl, Ludwig Schwoiser, Ferdo Kelemen, Hinko Krapek,...).
U Zbirci se također čuvaju rijetki primjerci fotografija nastalih u najstarijim fotografskim tehnikama počevši od dagerotipija, zatim kalotipija, ambrotipije i ferotipija.
Zbirka je abecedno klasificirana po autorima te vrsti građe.

Zbirka fotografske opreme i pribora prati razvoj fotografske opreme i pribora od najstarijih primjeraka s kraja 19. st. sve do suvremenih s početka 21. st. U fundusu zbirke najzastupljeniji su predmeti strane proizvodnje iz raznih dijelova svijeta, ali imamo i nekoloko primjera domaće proizvodnje (Ghetaldus, Fotokemika).
U Zbirci se čuvaju: razni primjerci fotografskih aparata (studijske drvene kamere, putne kamere, stereoskopi, brojni (analogni) fotoaparati, polaroid fotoaparat te digitalni fotoaparati).
Osim navedene fotografske opreme, značajno mjesto zauzima fotografski pribor koji nam da je uvid u način rada lokalnih fotografa. U zbirci čuvamo široki raspon predmeta koji su se koristili u fotografskim laboratorijima pri izradi fotografija.

Za zbirku su osobito važni predmeti koje su u svome radu koristili značajni zagrebački fotografi (npr. fotografski aparati i fotolaboratorijski pribor fotografa Rudolfa Firšta).

Stereoskop (pantoskop), Austrija, oko 1900., MGZ 8302 i Stereoskop, Austrija, oko 1910., MGZ 8303

Zbirku razglednica sačinjavaju dopisnice, razglednice i čestitke s kraja 19. st. do današnjih dana. Najzastupljenije su razgeldnice koje su sustavno grupirane prema širokom rasponu tema (npr.: ulice i trgovi, panorame, javna skulptura, život grada, itd.) vezanih uz grad Zagreb i njegovu okolicu te prati način života, razvoj i promjene grada i okolice nastale tijekom vremena. Iako je grad u fokusu, u zbirci se čuvaju i čestitke vezane za razne prigode (npr: rođendani, imendani, blagdanske čestitke – Božić, Nova godina, Uskrs); zatim razglednice vezane uz važne događaje i ličnosti te promidžbene razglednice.
Zbirka nije limitirana na samo zagrebačku provenijenciju, već je zastupljen iznimno velik broj domaćih i stranih nakladnika (npr.: Julius Hühn, Antun Brusina, Edgar Schmidt, Lavoslav Hartman, Stjepan Kugli, itd.).

Trg bana Jelačića, razglednica, MGZ 59198

Zbirka sadrži 618 fotografija koje prikazuju ranu povijest Hrvatske radio televizije (Radio-televizije Zagreb). Prikazuje voditelje, pjevače, glumce, scene sa snimanja dramskog i zabavnog programa. Zatim nekoliko fotografija s festivala zabavnih melodija "Zagreb 1960" te fotografije s izložbe "Naš Zagreb" Đure Slaka.

Đuro Slako rođen je 1929. godine u Zagrebu. Osnovno obrazovanje i Grafičku školu (foto-odjel) završio je u Zagrebu. Majstorski ispit iz fotografije položio je 1958. godine. Njegov sadržajni profesionalni put započinje 1956. godine kada se zapošljava kao fotoreporter na Televiziji Zagreb, koja baš u to vrijeme započinje s radom. Ujedno postaje članom Društva novinara Hrvatske, razvijajući se do vrhunskog kroničara vremena, obogaćujući foto-prilozima brojne emisije na TV. Od 1958. godine kad se upisuje u Fotoklub Zagreb, posvećuje posebnu pozornost umjetničkoj fotografiji. Na temelju toga postaje, i dalje radeći na TV, članom Udruženja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske (ULUPUH) 1963. godine. Razvijajući sve više osobni stil umjetničke fotografije, koja je oduvijek bila njegova istinska preokupacija, Slako s Televizije odlazi u poduzeće FOTOTEHNIKA, koja se kasnije spojila s poduzećem VELEBIT (GRAFOTISAK), gdje radi do umirovljenja. Raspon motiva njegovih fotografija je vrlo širok, obuhvaćajući studije portreta, žanr-scene, balet, sport, arihtekturu.

Zbirka Borba sadrži negative dnevnih novina Borba nastale između 1955. i 1965. godine, koji se odnose na događanja u Zagrebu. Do danas je otkupljeno oko 5000 predmeta.

Zbirka sadrži negative i pozitive Šime Radovčića, nastale za vrijeme njegovog fotoreporterskog rada.
Šime Radovčić je s fotografskom djelatnošću započeo 1950. godine u poduzeću Foto kao fotografski radnik te u pogonu istog poduzeća Slavija kao fotoreporter, snimatelj, laborant i retušer. Već nekoliko godina kasnije zaposlio se se kao fotoreporter u zagrebačkom izdanju Borbe, no ubrzo je prešao u Vjesnik u kojem je ostao do 1960. godine. Osam godina bio je zaposlen u Zagrebačkoj panorami, zatim je radio za Reviju Zagreb u kojoj je od 1968. do 1972. objavljivao reportaže kao urednik i fotoreporter. Nakon gašenja Revije Zagreb Radovčić se vratio u Vjesnik, u kojem vrši dužnost urednika fotografije sve do umirovljenja 1987. godine. Kroz čitav radni vijek Šime Radovčić bio je i aktivni suradnik Globusa, Večernjeg lista, Studija, Arene, Oka, Vikenda i Starta.

Šime Radovčić, Trg bana Josipa Jelačića, Zagreb, 1961., MGZ fot. 20883

Zbirka sadrži brojne fotografije i negative raznih formata vezanih uz zagrebačke lokalitete.

Marija Braut rođena je 1929. u Celju. Godine 1941. doselila se u Zagreb gdje je maturirala i započela studij arhitekture. Fotografijom se počela baviti u atelijeru Toše Dapca potkraj 1960-ih godina. Prvu je izložbu imala 1969. godine zajedno s Petrom Dapcem. Radila je u Galerijama grada Zagreba, današnjem Muzeju suvremene umjetnosti za koji je snimala za kataloge te portrete umjetnika. Od 1972. radila je kao samostalna umjetnica. Surađivala je s Hrvatskim narodnim kazalištem, Zagrebačkim kazalištem mladih, Dramskim kazalištem Gavella, Satiričkim kazalištem Kerempuh i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Izlagala je na više od stotinu samostalnih i skupnih izložaba. Redovito je objavljivala fotografije u novinama i specijaliziranim časopisima.

Fotografije Marije Braut čuvaju se u Muzeju grada Zagreba, Muzeju za umjetnost i obrt, Zagreb, Muzeju suvremene umjetnosti, Zagreb, Hrvatskom državnom arhivu, HAZU teatrologija, Ministarstvu obrane Republike Hrvatske...

Zbirka sadrži fotografije, negative, foto-albume, fotografsku opremu i osobne predmete Vladimira Horvata.

Vladimir Horvat karijeru je započeo još dvadeseth godina 20. stoljeća. Svoje prve radove objavio je 1928. godine u časopisu Svijet. U redakciji Novosti zaposlio se 1919. godine, najprije kao činovnik u upravi, da bi od 1929. do 1941. radio kao novinar, fotoreporter i redakcijski tajnik. Upravo u tom razdoblju nastala je njegova serija dokumentarnih fotografija, kojima je bilježio suvremene socijalne prilike te zahvaljujući kojoj je zajedno s Tošom Dabcem ostao zabilježen kao začetnik hrvatske socijalne fotografije. U vremenu od 1941. do 1945. godine bio je tajnik redakcije Nova Hrvatska, a nakon Drugog svjetskog rata radio je za Narodni list/Vjesnik. Od 1932. godine bio je aktivni član Fotokluba Zagreb, s kojim je izlagao na domaćim i međunarodnim izložbama.

Vladimir Horvat, Iskapanje temelja buduće tržnice na Dolcu, Zagreb, 1929., MGZ 52838

U temi 33, “Iz fotografskog ateliera”, u preglednom drvenom sandučiću izložene su fotografije najznačajnijih imena zagrebačke fotografije. Osim toga, u izložbenim dvoranama nalazimo 286 fotografija (originali, presnimci, povećanja), 70 razglednica i 3 fotoalbuma, koji upotpunjuju prezentiranu građu. Zastupljeni su domaći i strani fotografi.

Dagerotipija iz obitelji Antuna Vakanovića, oko 1845. god., MGZ fot. 14373